Premda anksioznost ne zvuči baš kao nešto poželjno, postoji nekoliko razloga zašto to i nije sasvim loše

Možda postoji nešto razloga za optimizam u tome da ste osoba sklona anksioznosti. Naravno, tu se ne radi o ozbiljnim anksioznim poremećajima koji zahtijevaju medicinski tretman i remete svakodnevni život.

Ali ako ste pojačano nervozni i stalno brinete, evo tri razloga zbog kojih možete biti zadovoljni da ste takvi.

1. U stanju ste riješiti probleme

Prolazite kroz bolnu listu stvari koje bi mogle toga dana krenuti po zlu, intervju za posao, teniski meč, godišnji izvještaj pa nervozu pokazujete jače nego što je samo znojenje dlanova ili ubrzano lupanje srca. Oni koji su pojačano nervozni i vide najlošiji scenario nekog događaja, puno produktivnije reagiraju ako se loše vijesti uistinu dese, a puno su sretniji kada su vijesti dobre za razliku od onih ljudi koji ne brinu toliko.

Ovaj, kako stručnjaci kažu, defenzivni pesimizam ili proaktivno nošenje sa stvarima, je dobra stvar. Anksiozni ljudi već promišljaju kako se ponašati u slučaju najgoreg razvoja stvari. A ako se to i dogodi, anksioznim ljudima je puno lakše aktivirati unaprijed pripremljeni plan umjesto da se osjećaju pregaženi lošim stvarima.

2. Pametni ste

Ako je neznanje blaženstvo, onda znanje znači bol, kao što je Slate istaknuo 2014. godine u studiji o jačanju ega. Istraživanje je pokazalo da su oni koji su više brinuli i bili pod jačim stresom imali i bolje rezultate na ljestvici verbalne inteligencije. Verbalno inteligentnije osobe uzimaju u obzir prošlost i budućnost detaljnije pa zbog toga više brinu i intenzivnije preživljavaju stvari. Ovo može djelovati i suprotno. Ljudi koji su skloni anksioznosti ulažu više energije u učenje, što je oblik stjecanja kontrole, pa im je na kraju rezultat testa inteligencije bolji.

3. Brže se prilagođavate novom razvoju događaja

Vaš anksiozni mozak je i vaš tjelesni čuvar. Tjeskobni ljudi registriraju prijeteće negativne emocije na licima drugih ljudi u motornom korteksu, regiji mozga povezanoj sa akcijom. Kod manje tjeskobnih ljudi, iste negativne emocije se procesuiraju u temporalnom korteksu povezanom sa prepoznavanjem lica. Kada se zbije aktualna kriza, razmišljanje ide tako da anksiozni ljudi reagiraju brže jer im je mozak već zabilježio potencijalno mutnu situaciju.