Nekad je nužno odabrati stranu

Priča o bebi Layli i našoj budućnosti koja je, čini se, velikim dijelom u rukama britanskih znanstvenika

Layla je postala prva osoba na svijetu koju je spasilo uređivanje gena

FOTO: Screenshot BBC YouTube

Layla Richards bila je beba od tri kilograma, tamne kose i debeljuškastih obraza kada se rodila u bolnici u Londonu u svibnju 2014. godine. Ali, 12 tjedana kasnije, Layla je iznenadno prestala piti mlijeko i počela je stalno plakati. Do tada je bila vesela beba, pa su je roditelji odveli doktoru. On je sumnjao na probleme sa želucem, ali za svaki slučaj obavio je krvne pretrage. Rezultati su bili uznemirujući: Layla je imala akutnu, smrtonosnu vrstu leukemije koju ne bi mogla preživjeti bez momentalnog liječenja. Imala je samo 14 tjedana, piše Newsweek.

Doktori svjetski poznatog pedijatrijskog centra u Great Ormond Street (GOS) Hospital opisali su njezin rak kao “jedan od najagresivnijih oblika bolesti” kojeg su ikada vidjeli. Sljedećih nekoliko tjedana beba Layla podnosila je nekoliko rundi kemoterapija, a uslijedila je transplantacija koštane srži kako bi se zamijenile njezine oštećene krvne stanice.

Genijalni imunolog koji se specijalizirao za djecu

Ovakva vrsta agresivnih medicinskih tretmana može biti uspješna kod beba, ali niti jedan, ali čak ni oni eksperimentalni nisu upjeli kod Layle Richards. Medicinski gledano ona više nije imala opcija. Ostao je samo jedan izbor – prepustiti je ustanovi koja će se pobrinuti da joj zadnji dani budu što bezbolniji.

Samo nekoliko vrata dalje od odjela leukemije GOS bolnice nalazio se ured dr. Waseema Qasima, genijalnog imunologa koji se specijalizirao za poremećaje imunološkog sistema kod djece, uključujući i rak. Nekoliko mjeseci, dr. Qasim je radio na novom tipu tretmana protiv leukemije u kojem su bijele krvne stanice anonimnog donora inženjerski programirane da prepoznaju stanice raka na način da oslabe njihove gene.

Znali su da će umrijeti, ako se ne dogodi čudo

Bijele krvne stanice su vojnici cijelog tijela: one se bore protiv bolesti. Programirane stanice formiraju cijeli arsenal označenih stanica raka koje se mogu ubrizgati u bilo koga. Postojao je samo jedan problem – procedura je bila testirana samo na miševima.

Zbog toga što takva terapija nikad prije nije bila testirana na ljudima, postojala je očita opasnost da stvari krenu jako krivo, ali Laylini roditelji i doktori su znali da će umrijeti ne dogodi li se čudo. Nakon što su lijekovi i medicinski proizvodi dobili hitnu dozvolu regulatorne agencije, Layla je postala prva osoba na svijetu koja je primila ampulu genetski modificiranih stanica od druge osobe, koje su napadale njezin rak.

Molekularne škare režu, uređuju i brišu DNK

Nakon ovog eksperimentalno genetičkog tretmana, uslijedila je nova tehnika koja je koristila molekularne ‘škare’ da režu, uređuju i brišu DNK, što su Laylini doktori opisali kao “čudotvorno”. Malena Layla uspješno je preživjela drugu transplataciju koštane srži, a sada, gotovo dvije godine nakon, i dalje je zdrava i slobodna od raka.

Layla Richards bila je pionir, prva osoba koju je spasilo uređivanje gena; ali bez naklonjenog okruženja kojeg su stvorili britanski znanstvenici i regulatori tijekom prošlog desetljeća, eksperimentalna metoda dr. Qasima koja daje posebne značajke stanicama, nikad ne bi bila dozvoljena.

Neželjene posljedice za buduće generacije

S recentnim napretkom u modificiranju gena i vladinim dozvolama, izgleda da će Velika Britanija biti pionir najkontroverznije, a opet zadivljujuće sfere ljudskog znanja: manipulacijom našeg genetskog koda. Iako istraživački laboratoriji diljem svijeta rade na genetičkom liječenju bolesti djece i odraslih, većina ih je dvojila oko miješanja u DNK ljudskog embrija zbog straha od nenamjernih posljedica za buduće generacije.

Unatoč tome, Velika Britanija je prva postigla dvije stvari u 2016. godini: postala je prva zemlja koja je legalno dozvolila zamjenu dijela embrija s genima treće osobe (tehniku mitohondrijskog transfera što omogućuje ženama koje imaju oštećene mitohondrije da mogu dobiti zdravu djecu putem zamjenske žene koja daje svoje mitohondrije) te je prva dozvolila genetsku modifikaciju čovjeka u fazi embrija.

Zamjena dijela embrija s genima treće osobe

Protivnici ovih znanstvenih tehnika, uključujući U.S. National Institutes of Health (NIH), kao i bioetičare i vjerske vođe, smatraju da su ti znanstvenici glasnici distopijske budućnosti gdje će se rađati ‘dizajnerska djeca’ – svijeta gdje će se roditelji igrati Boga tako da utječu na mijenjanje gena svoje još nerođene dijece na način da budu jači, viši i zdraviji.

Molekularni biolog i etičar David King, osnivač organizacije Human Genetics Alert, smatra da manipulacija putem embrija otvara “po prvi puta u povijesti, mogućnost svjesnog oblikovanja ljudskih bića na bezbroj različitih načina”. Nedavni izvještaj o bioetici koji je objavio Nuffield Council iz Londona navodi da mijenjanje gena, pogotovo u embrija, zahtijeva daljnja istraživanja.

Kraj devastirajućih nasljednih bolesti

Svi ljudi imaju unikatni genom, više od 3 milijarde parova baza poznatih kao DNK koja definira tko smo, kakvog smo izgleda, kakve su nam biološke karakteristike, pa čak i kakva nam je osobnost. Boja naše kose, sklonost ka određenoj hrani, pa čak i naša sposobnost da ispunjavamo zadane rokove – sve je to zapisano u DNK. Mutacije ili greške u genetskom kodu mogu rezultirati raznim bolestima, poput dijabetesa ili leukemije. Uređivanje gena znači da sada možemo naći i ispraviti te greške u laboratoriju.

Jednom kada se izbruse ovi alati, oni mogu poslužiti u liječenju, primjerice, cistične fibroze ili čak raka. Uređivanje gena ide dalje od liječenja odraslih osoba – ono se može iskoristiti da se promijeni ljudski embrio na način da se izbrišu razni genetski defekti još prije rođenja. To može spriječiti prijenos nasljednih bolesti s roditelja na djecu što bi označilo kraj devastirajućih nasljednih poteškoća. Nedavno prihvaćanje istraživanja s uređivanjem gena od strane britanske vlade označilo je nadolazeću revoluciju u zdravlju i znanosti, bez obzira bio svijet na to spreman ili ne.