Prstohvat mjesečeve prašine prodan na aukciji za pola milijuna dolara

Stručnjaci za svemirsko pravo uzbuđeni su što bi ova prodaja mogla značiti za buduću trgovinu vanzemaljskim materijalima

FOTO: NASA

NASA je dugo tvrdila da su kamenje i prašina prikupljeni u misiji Apollo državni, odnosno da ne mogu biti u privatnom vlasništvu građana. Svemirska agencija se jako potrudila vratiti sve zalutale lunarne materijale. Tako su, primjerice, 2011. izveli operaciju zapljene mjesečeve stijene veličine zrnca riže ugrađene u pritiskivač za papir od 74-godišnje žene.

Mjesečeva prašina našla se i na ovotjednoj Bonhamsovoj aukciji: pet aluminijskih uzoraka prekrivenih slojem karbonske trake da se prašina ne bi rasipala, piše National Geographic. Znanstvenici imaju različita mišljenja oko aukcije. Uzorke te prašine analizirala je NASA i potvrdila autentičnost. “Lunarni uzorci su iznimno dragocjeni“, kaže Sara Mazrouei, znanstvenica sa Sveučilišta Ryerson u Ontariju.

Korak prema komercijalizaciji

Stručnjaci za svemirsko pravo uzbuđeni su što bi ova prodaja mogla značiti za buduću trgovinu vanzemaljskim materijalima, poput metala iskopanih iz asteroida. “To je još jedan korak prema komercijalizaciji prirodnih resursa iz svemira”, kaže Mark Sundahl, stručnjak za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Cleveland-Marshall u Ohiju.

Put prašine do aukcije bio je zaobilazan. NASA je vrećicu s uzorkom posudila muzeju Cosmosphere u Kanzasu. U nekom nepoznatom trenutku vrećica je nestala. Posije se otkrilo da je umirovljeni direktor Muzeja prodavao neke muzejske artefakte i tako dodatno zarađivao. Osuđen je na tri godine zatvora i kaznu od 132.000 dolara, prevaru, krađu i pranje novca.

Ljepljivost mjesečeve prašine značila je da kada je astronaut Louis Armstrong zahvatio prvi uzorak i spremio ga u teflonsku vrećicu, fina zrnca obložila su vrećicu. Kod transporta na Zemlju, cijela vrećica je pažljivo spremljena u drugu s patentnim zatvaračem na kojoj je velikim slovima ispisano Lunar Sample Return. Zrnca u nedavnoj prodaji su ona izvučena iz zaštitne vrećice.

Peripetije s vlasništvom

Nancy Lee Carlson iz Illinoisa kupila je vrećicu za 995 dolara. Dala je prašinu na autentifikaciju, NASA je potvrdila autentičnost uzoraka, i odbila vratiti vrećicu. Na njihovu žalost, na sudu je pobijedila gospođa Carlson i dobila vrećicu natrag, da bi je 2017. godine prodala za 1.8 milijuna dolara.

Carlson je još jednom tužila NASA-u jer joj nije vratila sve uzorke. NASA-ini znanstvenici upotrijebili su komadić karbonske trake da bi uhvatili dio mjesečeve prašine koja se za njih uhvatila. Te su uzorke zadržali. Gospođa Carlson smatrala je da je vrijednost uzorka time umanjena jer je dio nedostajao. NASA se s njom nagodila i vratila pet od šest čestica prašine. To su uzorci koji su se upravo prodali na aukciji kuće Bonhams i postigli cijenu od 500.000 dolara.

Zakoni o pravu vlasništva

Neke su zemlje tijekom godina donijele zakone koji građanima daju pravo vlasništva nad resursima s nebeskih tijela. Posljednja prodaja učvršćuje zakonitost posjedovanja, korištenja i preprodaje svemirskih resursa, kažu pravni stručnjaci.

“Svaki uzorak je važan i može nam reći nešto novo” kaže Peter James, planetarni geofizičar sa Sveučilišta Baylor u Teksasu. A ovi aukcijski uzorci tek su mali dio lunarnog materijala koji su astronauti u šest Apollo misija prevezli od 1969. do 1972. godine. Kako je NASA ovaj uzorak već pregledala i sličan je puno većem koji je još uvijek dostupan za proučavanje, James ne vidi veliki gubitak za znanstvenike.