Što 43 hrvatska stručnjaka misle o našoj budućnosti? Ključni problem su demografija i životni standard

Demografija, premala politička participacija ljudi, nizak životni standard i manjak radnika u strukovnim zanimanjima. Problemi su ovo s kojima se danas borimo u državi, no, sudeći prema mišljenjima stručnjaka, isti nas scenarij čeka i bližoj budućnosti.

O tome se, između ostalog, raspravljalo na panelu u zagrebačkoj Galeriji Oris u povodu predstavljanja knjige ‘Što se krije ispod vala?’ pod organizacijskom palicom agencije Val grupa koja ove godine slavi dva desetljeća rada.

Četvero panelista je, naime, dobilo pesimistične i optimistične scenarije u obliku fiktivnog televizijskog izvještaja koji će se potencijalno dogoditi 2028. godine, a zaključili su kako je istina negdje u sredini. Teme kojih su se dotakli su bile sve od gospodarstva i nezaposlenosti pa do izbora i političke participacije mladih.

Mladi će se aktivirati kad čuju njima važne teme

Primjerice, jedna od problematika koja nas čeka u budućnosti jest premala zainteresiranost mladih za politiku.

“Ovo je vrlo vjerojatan scenarij. Nikakve kampanje ni obrazovni segmenti neće mlade natjerati da politički participiraju, odnosno izađu na izbore i informiraju se. Mladi će se aktivirati tek kada političari počinju obrađivati teme koje su njima važne”, rekao je dr. sc. Dragan Bagić, izvanredni profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dodajući kako je dobar znak to što danas imamo najmlađi sastav Sabora i općenito profil političara u Hrvatskoj.

Pratiti politike na razini EU

Što se pak tiče gospodarstva, panelisti su se složili kako će narasti ICT sektor, a samim time produbiti problem manjka radnika. Projekcije kažu da bi do 2032. udio ICT sektora u BDP-u mogao rasti na 11 posto.

“U tom bi razdoblju mogao narasti dva i pol do tri puta te stvoriti 60.000 radnih mjesta. Istovremeno, ova je industrija osjetljiva na događanja na terenu i u tom kontekstu moramo što prije prihvatiti da ne postoji hrvatsko tržište rada, niti hrvatsko tržište kao takvo – u potpunosti smo integrirani u EU. Zato nema smisla raditi lokalne gospodarske politike”, kazao je Hrvoje Balen, član Uprave Visokog učilišta Algebra i predsjednik udruženja HUP ICT.

Popraviti položaj žena u društvu

Bilo je govora, naravno, i o hrvatskoj demografiji za koje kažu da je goruće pitanje društva. Smatraju kako ideja prirodnog prirasta nije realna te su podsjetili na poražavajući podatak da proteklih 40 godina imamo negativan demografski trend.

“Ako želimo popraviti stopu fertiliteta, moramo popraviti položaj žena u društvu. Trebamo veće osnaživanje žena, ženskih prava i omogućavanje boljih uvjeta na tržištu rada. Po svim projekcijama će nas do kraja stoljeća biti od dva do dva i pol milijuna, ali ta tema trenutno ne zanima nikoga jer je to dugo razdoblje. Demografski trendovi se jako teško mijenjaju, a nama trebaju kvalitetne imigracijske politike, ne samo da nam dođu ljudi na sezonu, nego da tu žele ostati i rađati djecu”, istaknula je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Graditi konkurentnost na tržištu

S time se složio i Bagić naglasivši da ako ne vratimo iseljenike i osiguramo veći životni standard, stanje se neće promijeniti. Dr. sc. Jakov Žižić, politolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, se nadovezao da je problem i u nepovjerenju ljudi prema institucijama.

“Dok god postoji percepcija nepravde i gaženja dostojanstva ljudi u odnosima s institucijama, imat ćemo velik problem jer imamo institucije zarobljene partikularnim interesima”, rekao je Žižić i ponovno podsjetio na slabu zainteresiranost mladih za politička pitanja te smatra kako bi uvođenje građanskog odgoja u obrazovni sustav moglo to promijeniti.

“No, ponovno se tu poteže pitanje tko bi to predavao? Vidimo da već sada imamo problem s osiguravanjem adekvatnih uvjeta rada profesora i učitelja. Teško će to biti provedivo”, argumentirao je Bagić.

Zaključak panelista je bio da budućnost neće biti tako crna ako ćemo na vrijeme početi graditi održivo gospodarstvo, društvo i politiku – čime možemo graditi konkurentnost na globalnom tržištu.

Kako izgleda budućnost Hrvatske?

Panel rasprava bila je uvertira u futurističku knjigu koja vjerno, kroz 43 stručnjaka iz područja znanosti, obrazovanja, sporta, politike, psihologije i brojnih drugih disciplina, predstavlja budućnost Hrvatske.

“Knjigu ‘Što se krije ispod vala’ smo predstavili u povodu obilježavanja 20. godišnjice Val grupe kako bismo dali uvid u budućnosti kakvu vide ključni ljudi industrija o kojima zapravo ovisi budući razvoj našeg društva”, naglasio je Mario Dukarić, član Uprave Val grupe.

Tekst koji se vidi jedino na suncu

Uz to je interesantna jer se dio njezina sadržaja vidi isključivo na sunčevoj svjetlosti. Time se želi naglasiti važnost znanja i svijetlog pogleda na budućnost.

“Ne možemo precizno predvidjeti budućnost. U vremenu smo u kojem se mijenja gotovo svaki element društva koji smo donedavno uzimali zdravo za gotovo. Mijenja se način na koji se obrazujemo, vrijednosti koje zagovaramo, društvena i demografska slika, način rada, putovanja i zabave. Tehnologija nam rješava neke probleme – ali i otvara neke nove”, istaknuo je Mario Aunedi Medek, član Uprave Val grupe i moderator panela.

Osim dobiti, treba slijediti i svrhu

S tim se slaže i Nina Išek Međugorac, članica Uprave Val grupe, dodajući kako se komunikacija u protekle tri godine dodatno etablirala kao strateški važna funkcija bilo koje organizacije.

“Od poslovnog sektora očekuje se da preuzme odgovornost koju ima prema društvu, da bude pokretač društvenog i gospodarskog razvoja kojim će se smanjiti socioekonomske nejednakosti i pozitivno utjecati na klimatske promjene. Zato mnoge kompanije sada osim ostvarivanja dobiti slijede i svrhu”, zaključila je.