Što nam je još krasnoga donijela ova pandemija? Novi poremećaj: koronafobiju

U doba ove pandemije suočavamo se s novim vidom anksioznosti, koronafobijom. Health objašnjava što je koronafobija, raste li naša anksioznost do razine pravog poremećaja.

Nakon analiziranja gotovo 500 studija koje su se bavile nemirom i panikom koji ljudi osjećaju tijekom pandemije, znanstvenici su definirali koronafobiju kao “izazvanu pretjeranu reakciju straha od zaraze virusom koji uzrokuje Covid-19. što dovodi do pretjerane zabrinutosti zbog fizioloških simptoma, značajnog stresa zbog osobnog gubitka i gubitka na poslu, potrebu za povećanim osiguranjem i ponašanje u potrazi za sigurnošću te izbjegavanje javnih mjesta i situacija, što sve uzrokuje izrazito oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju.”

Fakori koji dovode do koronafobije

Stručnjaci navode nekoliko faktora koji mogu dovesti do koronafobije. To uključuje preveliku brigu oko svih nesigurnosti koje dolaze s pandemijom, poput straha hoćemo li se zaraziti i hoće li nam sljedeći mjesec stići plaća, usvajanje novih praksi i ponašanja izbjegavanja ljudi i situacija te tjeskobu koja se može razviti kada čujete o tome tko se sve oko vas zarazio ili umro.

Una McCann, psihijatrica s John Hopkinsa, kaže da je tjeskoba zdrava i normalna reakcija na opasne stvari. I to je odgovor koji svatko može razviti u vrijeme stresa.

Jeste li u stanju činiti uobičajene stvari?

Istraživanja su pokazala da su brige zbog koronavirusa dovele do porasta anksioznosti. A kako možete znati je li vaša ili tuđa anksioznost normalna i zdrava reakcija na pandemiju ili već spada pod koronafobiju?

U osnovi, pitanje je jeste li u stanju činiti stvari da bi živjeli relativno ispunjenim životom, jeste li u stanju povezati se s ljudima? Možete li ići u kupnju namirnica koje su vam potrebne? Jeste li u stanju obavljati zadatke na poslu?

Često se događa da se ljudima koji imaju anksiozne poremećaje tjeskoba počinje prelijevati u dnevni život tako da postaje sve izazovnije pratiti vlastite obaveze i zadovoljiti uobičajene potrebe.

Žene i mladi češće razviju anksioznost

Većina ljudi tijekom pandemije osjeća tjeskobu. Ali ako počinjete primjećivati da teško ispunjavate svoje obaveze ili ih teško dovršavate jer ste u panici da ćete se zaraziti, ili brinete da će se vaši voljeni razboljeti, to bi mogao biti znak da imate koronafobiju.

U prosjeku, žene više prijavljuju anksioznost od muškaraca tijekom pandemije, zbog različitih razloga, one više brinu zbog obolijevanja članova obitelji ili da će same nehotice proširiti virus.

I mladi ljudi su pojačano anksiozni zbog neizvjesnog učinka koji pandemija može imati na njihovu budućnost.

Možda trebate pomoć stručnjaka

Provođenje više vremena na društvenim mrežama i općenito konzumacija više raznih medija može povećati razinu tjeskobe. To ne znači da trebate odustati nego samo prestati provjeravati najnovije vijesti.

Briga o mentalnom i fizičkom zdravlju tijekom pandemije je od vitalnog značaja. Desetljeća istraživanja pokazuju da kognitivno-bihevioralna terapija može učinkovito liječiti anksioznost. Ako osjećate pretjeranu napetost i brigu i niste u stanju suočavati se sa svojim dnevnim obavezama, sigurno trebate pomoć stručnjaka.