Stres može, na dosta problematičan način, promijeniti strukturu mozga, tvrdi novo istraživanje

Kronični stres izaziva umor, tjeskobu, depresiju, osjećaj da smo istrošeni ali ne samo to. Nova studija pokazuje da kod kroničnog stresa može doći do strukturalnih promjena u mozgu, piše Social News XYZ. Znanstvenici su ujedno razvili lijek koji bi mogao pomoći u prevenciji ovih promjena.

Rezultati istraživanja pokazuju da se kod miševa koji su bili izloženi dugotrajnom stresu, amigdala, dio mozga koji regulira osnovne emocije kao strah i tjeskoba, povlači.

Ovo smanjenje može oštetiti mozak, iskriviti sposobnost mozga da se prilagodi novim iskustvima, ostavljajući osjećaje zarobljene u tjeskobi ili depresiji.

Novi potencijalni antidepresiv brzog djelovanja

Kao rezultat izloženosti konstantnom stresu, dolazi do povlačenja neurona u medijalnoj amigdali. Neurološki i bihevijoralni efekti dugotrajnog stresa mogu se prevenirati jednim novim potencijalnim antidepresivom brzog djelovanja.

Pokusi na miševima koji su proveli tri tjedna na malom prostoru, što je za njih vrlo neugodno iskustvo, ustanovili su promjenu njihovog ponašanja. Počeli su izbjegavati socijalnu interakciju i pokazivati znakove depresije. Analizom neurona ustanovljeno je njihovo povlačenje.

U ponovljenom eksperimentu, miševi su liječeni acetil karnitinom, molekulom poznatom da djeluje kao vrlo brzi antidepresiv. Rezultati primjene lijeka kod miševa pokazali su puno manje promjene ponašanja i veću razgranatost neurona nego kod onih koji nisu primali lijek. Istraživanje je objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry.