Stručnjaci kažu da je ovih 7 znanstveno dokazanih stvari bilo dobro za nas u 2015. (i još uvijek je)

Stručnjaci i znanstvenici odlučili su izdvojiti nekoliko vrlo bitnih stvari koje su, tvrde, bile dobre za nas u 2015. godini.

Tako su odlučili kroz neke popularne studije objasniti ponešto o povezanosti sna i Alzheimerove bolesti te sve još jednom podsjetiti na važnost i koristi koje donosi meditacija.

Također, odlučili su podsjetiti na to da maslinovo ulje može smanjiti rizik od karcinoma kod žena te nam pokazati koliko su šetnje prirodom korisne za naše fizičko, ali i mentalno zdravlje. A ovo je svih tih sedam stvari:

1. Šetnje u prirodi čine ljude sretnijima i zdravijima i oslobađaju negativnih misli

Studija sa Stanforda utvrdila je da šetnje prirodom smanjuju aktivnost u subgenualnom prednjem korteksu, regiji mozga koja je aktivna tijekom ruminacije(opsesivne misli). “Čudesno je da devedestminutna šetnja ima takav utjecaj “, kaže autor studije Gregory Bratman.

Za ljude koji imaju tendenciju da negativno razmišljaju prekid crnih misli smanjuje rizik depresije i mentalnih bolesti. Zelene površine čine i djecu pametnijima. Posebna studija na oko 2600 djece četvrtog razreda u Barcelonj, utvrdila je da su ona djeca koja su provodila više vremena u prirodi, imala bolju pozornost i 5 puta veću radnu memoriju kod rješavanja zadaća.

2. Iskustva koja nadahnjuju pomažu da živimo dulje

Buljenje u planinske vrhunce, Plitvička jezera ili promatranje vrhunskog umjetničkog djela može potaknuti pozitivne emocije koje podižu imunitet i imaju protuupalne efekte koji preveniranju srčane bolesti i depresiju, uz ostale koronične zdravstvene probleme.

Znanstevnici sa Berkleya, Kalifornija našli su da su ti osjećaji nadahnuća i zadivljenosti povezani sa manjim razinama citokina, upalnog proteina koji izaziva stres imunološkog sustava. Dok su negativne emocije definitivno povezane sa slabijim zdravljem, autori studije kažu da se tek u zadnje vrijeme ističu blagotvorni učinci pozitivnih emocija.

3. Čaša vina svakog dana može poboljšati zdravlje srca i kontrolu šećera u krvi kod ljudi sa dijabetesom tipa II

Izraelska studija sugerira da ako imate srčanu bolest ili dijabetes i uvedete u prehranu umjerenu količinu crvenog vina, to bi moglo povisiti dobre razine kolesterola za 10 posto. Crveno vino je bogato komponentama koje smanjuju metabolički sindrom, grupu faktora koji povećavaju rizike srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.

Što više, čaša crvenog vina može poboljšati metabolizam ljudi bolesnih od dijabetesa tipa II koji apsorbiraju alkohol sporije od drugih. Ovi pacijenti mogu nastaviti umjereno piti vino sada kada se zna da je sigurno i da od njega imaju koristi.

4. Meditacija može pomoći ljudima da sačuvaju mentalnu oštrinu

Sposobnosti mozga se postepeno smanjuju od ranih dvadesetih, kako mozak gubi na težini i volumenu. Ali skeniranje mozga na UCLA-i otkrilo je da su godine meditacije su povezane sa manjim smanjenjem sive tvari u mozgu.

Znanstvenici su očekivali da će se to dešavati u samo nekoliko malih regija ali ustanovil su da se radi o cijelom mozgu što ih je iznenadilo. Meditacija pomaže očuvanju tkiva mozga vezanog za memoriju, donošenje odluka i senzornu percepciju, kaže studija, pa smanjuje rizik kognitivnih odstupanja koje dolaze sa godinama.

5. Maslinovo ulje dramatično smanjuje šanse žena da dobiju karcinom

Znanstvenici su otkrili da su žene preko 60 godina koje su dodale ekstra dozu maslinovog ulja u prehranu već bogatu povrćem, voćem, ribom, orašastim plodovima i cjelovitil žitaricama, srezale rizik bolesti za 68 posto. Maslinovo ulje sadrži snažne antioksidanse, polifenole. Autori studije objašnjavaju da nastojanje da je barem 15 posto ukupnih kalorija od maslinovog ulja, spriječava karcinom dojke.

6. Dnevno uzimanje jednog aspirina može prevenirati rak debelog crijeva

Ljudi u pedesetim godinama koji imaju najmanje 10 posto rizika za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti tijekom slijedeće dekade života, trebali bi uzimati malenu dozu aspirina za zaštitu od srčanih udara i karcinoma debelog crijeva. Terapija aspirinom nije za sve jer redovito uzimanje povećava rizik unutrašnjeg krvarenja tako da za neke osobe korist može potencijalno prouzročiti štetu.

7. Neometan san drži Alzheimerovu bolest na distanci

Studija na 2500 ljudi pokazala je da prosječno, osobe koje spavaju na mahove i pate od apneje mogu razviti blage simptome smanjenja kognitivnih sposobnosti oko 10 godina ranije nego dobri spavači.

Znanstvenici kažu da nedostatak dubokog sna može izazvati toksičnu akumulaciju ljepljivih proteina, zvanih amiloid beta, u mozgu, što je znak degenerativne memorijske bolesti. Spavanje je nedostajući komadić Alzheimerove križaljke.