Stručnjaci objašnjavaju zašto je baš vas ubola pčela i privlači li zaista jedno ubojstvo cijelu vojsku
Pčela ili osa čuvarica pokreće trupe, a ostatak reagira postrojavanjem i napadanjem
Ako vas je ikada ubola osa, možda mislite da je napad stigao niotkuda i bez razloga ali pčele i ose napadaju samo kada su preplašene. Ove životinje uglavnom žive u zajednici sa drugim osama odnosno pčelama i često su njihovi napadi odgovor na određenu kemikaliju koju otpušta prestrašeni član njihove zajednice.
Većina od 20.000 vrsta osa su samci, a samci ne ubadaju. Samo ženske pčele i ose koje žive u zajednici mogu ubosti. Mužjaci nemaju organe za polaganje jajašaca koji se pretvaraju u žalac na ženskim insektima.
Pčele mogu ubosti jednom, a ose puno puta jer im žalac ne otpada nakon upotrebe.
Neće ubosti ako ne prepoznaju prijetnju
Pčele i ose otpuštaju feromone, kemijske tvari koje izazivaju agresivni odgovor članova iste zajednice.
Kad osa ubode čovjeka koji prijeti gnijezdu, istovremeno počinje lučiti kemikaliju koja signalizira ostatku kolonije da su u opasnosti. Nije problem u tome što ste ubili jednu osu nego to što ste zaprijetili cijelom gnijezdu.
Ni ose ni pčele neće ubosti ako ne prepoznaju prijetnju i ako panično ne mašete rukama i nogama. One mogu sletjeti na nečiju kožu da bi istražile miris ili se dokopale vode ali će otići ako osoba ostane mirna i ne radi brze pokrete.
Koriste feromone da obavijeste svoje sudružice o opasnosti
Neke životinje otpuštaju feromone, kao ulje ili znoj koje druge životinje mogu prepoznati. To je njihov način komunikacije, tih i isključivo kemijski.
Feromoni su prvi puta spomenuti 1959. godine kada su znanstvenici otkrili mnogo primjera feromonske komunikacije.
Pčele i ose koje žive u zajednicama koriste feromone kao alarm da obavijeste svoje sudružice o opasnosti. Kad namirišu opasnost da je jedna ubijena ili da netko prijeti gnijezdu, pčela ili osa čuvarica pokreće trupe. Ostatak gnijezda reagira na feromone postrojavanjem i napadanjem.
Uznemirena košnica često miriše kao banana
Kod pčela medarica jedna od molekula u feromonima je isopentil, acetat koji je poznat i pod nazivom ulje banane jer ga prirodno ima biljka banane.
Ova se molekula zbog mirisa često koristi za dobijanje okusa banane u hrani.
Pčelari kažu da uznemirena košnica često miriše kao banana. Kako napade potiču feromoni, pčelari koriste dim da prikriju miris feromona i smire košnicu.