Stručnjakinja o modernoj prehrani: 'Nemamo vremena za kvalitetna jela pa spas tražimo u trendovima. Treba biti oprezan'
Naša sugovornica Maja Ljubas govori kako je recept za zdravu hranu onaj koji smo naučili još u školi
Ako pojedete tamnu čokoladu, vrlo vjerojatno će vam osoba s kojom razgovarate u trenutku postati draža. Ili, pak, ručate li neki junk food, velika je šansa da vam se sljedeća osoba koju sretnete neće previše svidjeti.
Naime, istraživanje je pokazalo da neku osobu možemo doživjeti na različite načine, ovisno o hrani koju jedemo u danom trenutku – nekome će se činiti analitičnom, nekome simpatičnom, a nekome čak i privlačnom. To objašnjava i vjerovanje da su kamenice afrodizijak.
Ono što jedemo mijenja naše duševno i fizičko stanje. Brojni faktori utječu na prehranu pojedinca – od kulturalnog identiteta do stupnja urbanizacije mjesta u kojem živi.
Dakle, pritom i samo društvo ima utjecaj na prehrambene navike pojedinca, a danas u tolikoj mjeri da je slijeđenje neke vrste dijete, odnosno trendova, postalo uobičajeno.
Kako izgleda zdrava prehrana naučili smo još u školi
Nutricionistica Maja Ljubas iz zagrebačkog Nutrioma kaže da je pravilna ishrana, kada govorimo o ljudima bez stanja i oboljenja koja zahtijevaju prilagođene prehrambene planove, upravo onakva kakvu smo je upoznali u školskim klupama.
“Pravilna ishrana obiluje svježim voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, zdravim izvorima masnoća, podrazumijeva umjeren unos krtog mesa, peradi, ribe, jogurta i sira, a ograničava unos crvenog mesa, zasićenih masnoća, slatkiša i procesuiranih industrijskih proizvoda”, govori Ljubas.
Važno je istaknuti da, kako vidimo iz savjeta nutricionistice, zdrava ishrana ne mora biti rigorozna. Dozvoljeno je sve – čak i slatkiši, ali ključ je u balansu.
“Zdravim osobama najčešće ću preporučiti prehranu koja se bazira na unosu biljaka čije su inačice mediteranska i vegetarijanska prehrana jer je to prehrana koja obiluje svježim voćem i povrćem, koji su bogati vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i antioksidansima”, spominje nutricionistica.
Manjak nutrijenata ne smijemo olako shvaćati
S manjkom unosa nekih nutrijenata povezuju se mnogi simptomi poput nepravilnog rada crijeva, nedostatka energije, visoke razine kolesterola i povišenog krvnog tlaka.
Jedan od takvih nutrijenata su, primjerice, vlakna čijim se umanjenim unosom povećava i rizik za bolesti kao što su dijabetes tipa II ili neke bolesti srca i krvnih žila.
O ovome je osviješten trgovački lanac Lidl pa će do 2025. godine u tablice hranjivih vrijednosti na proizvodima vlastitih robnih marki uvrstiti i informacije o sadržaju vlakana.
Čemu služe informacije o sadržaju vlakana?
Preporuke za unos vlakana ovise o općem zdravstvenom stanju osobe, ali poželjna količina za zdrave osobe je od 25 do 35 grama dnevno. To znači da je za poželjnu količinu vlakana, u danu potrebno kombinirati razne namirnice koje su istima bogate.
Usporedbe radi, jabuka na 100 grama ima samo dva i pol grama vlakana, riža ih sadrži čak još i manje, dok ih meso nema uopće.
Pregledom Lidlovih tablica hranjivih vrijednost, ovo ćete moći saznati u dućanu pri kupnji proizvoda i tako si olakšati izbor o kupnji namirnica.
Inače, jedna od namirnica koja ima najviše vlakana su chia sjemenke koje na 100 grama sadrže skoro čitavu preporučenu dozu odnosno 34,4 grama. Potom slijede lanene sjemenke pa bademi i zobene žitarice.
Proizvodi bogati vlaknima moraju biti lako dostupni
Odličan izvor vlakana su i cjelovite žitarice čiji će se asortiman u Lidlu povećati zbog uvedene Politike nabave koja je kreirana baš za osviještenu prehranu.
Osim povećanja izbora cjelovitih žitarica i drugih proizvoda s većim udjelom vlakana, Lidlovi su ciljevi smanjenje udjela šećera i soli u proizvodima vlastite robne marke te proširenje ponude organskih proizvoda. Uvođenjem oznaka za nutritivnu vrijednost na pakiranjima proizvoda vlastitih robnih marki, Lidl će kupcima olakšati izbor i donošenje osviještenih odluka o kupnji.
Kako bi se vlakna u namirnicama sačuvala potrebno je pripaziti na to kako ih konzumiramo i obrađujemo. Vlakna se iz voća i povrća mogu ukloniti kod izrade sokova ili odstranjivanjem nekih njihovih dijelova.
“Hladnim prešanjem sokova od voća i povrća ukloni se većina vlakana iz originalne namirnice te je bolje konzumirati cijelu voćku. Ona se nalaze i u koži voća i povrća pa ćete guljenjem smanjiti njihov udio. Također, uklanjanjem vanjskih slojeva žitarica smanjujemo udio vlakana”, objašnjava Ljubas.
Trendovi kao brzi lijek za lošu prehranu
Slijeđenjem prehrambenih trendova, barem u nekim slučajevima, pokušavamo maskirati nedostatke ubrzanog života u kojem sve češće nemamo vremena pripremati si kvalitetne, nutritivno bogate i uravnotežene obroke.
“Zbog stresa i društvenih dokazivanja često nemamo vremena za kvalitetne obroke, redovitu tjelovježbu, vrijeme za opuštanje i dostatan san, što za posljedicu donosi manje ili veće probleme. Zatim se za te zdravstvene probleme rješenja traže u načinima prehrane koji su u trendu”, objašnjava nam začetnica Nutrioma.
S tim trendovima pak valja biti oprezan. Sami po sebi nisu loši i nezdravi, ali naglasak se ipak mora staviti na individualno kreirani tip prehrane.
Treba biti kritičan prema trendovima
Strogo držanje isključivo sirove, keto dijete ili pak nečeg trećeg, svakako nije plan osmišljen za svakodnevne i dugoročne potrebe pojedinca.
Dakle, prehrambene trendove treba racionalno prosuđivati i prema njima treba biti kritičan, ali oni također mogu biti povoljni po zdravlje ako su uravnoteženo isplanirani.
Primjerice, trenutačno su jako popularne razne varijante zobenih kaša koje su prepune vlakana i antioksidansa poput vitamina E, selena, fenolne i fitinske kiselinu.
Zato je nutricionistica Ljubas s nama podijelila svoj omiljeni brzinski recept za obrok s puno vlakana. Točnije, kašu sa zobenim pahuljicama koja sadrži oko 10 grama vlakana.
Proteinska zobena kaša
Sastojci:
– 1 žlica zobenih pahuljica
– 2 dcl sojinog jogurta
– 1 žlica proteina badema
– 1 žličica limunova soka
-1 žličica suhog voća po želji poput grožđica, šljiva ili marelica
– 1 žlica svježe mljevenih lanenih sjemenki ili žlica chia sjemenki
– 1 žličica sjemenki konoplje
– 5 lješnjaka ili badema ili oraha
– 1 marelica, šaka borovnica
Priprema:
Pomiješajte zobene pahuljice, sojin jogurt, sušeno voće, limunov sok, lanene ili chia sjemenke te ostavite poklopljeno preko noći u hladnjaku. Ujutro dodajte 1 dcl jogurta ako je kaša pregusta te svježe voće i orašaste plodove nasjeckane na manje komade, a zatim posipajte sjemenkama konoplje. Najbolje je jesti rashlađeno i za doručak. Dobar tek!
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.