Studija uglednih znanstvenika: stres nas doista postaruje, ali kada prođe, tijelo se može vratiti na staro

Istraživanje je pokazalo kako je čovjekova biološka dob puno dinamičnija nego se prije mislilo

Image of dna strands and virus cells on black background. global science and digital interface concept digitally generated image.,Image: 701996049, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no

Nova studija ide u prilog sve većem broju istraživanja koja upućuju na to da bi naša biološka dob, koja se razlikuje od kronološke, mogla biti reverzibilna te da je naše tijelo sposobno preokrenuti biološki proces starenja.

Nitko ne može promijeniti svoju kronološku dob, ali biološku dob osobe, mjerenu starenjem DNK, može povisiti nekoliko čimbenika, uključujući stres. A viša biološka dob pritom može značiti veći rizik od određenih bolesti i smrti.

Stres ima fizičke učinke na tijelo

Istraživanje znanstvenika daje novu nadu i kaže da, nakon što stres nestane, biološka dob ponovno može biti niža, piše Live Science. “To je nešto za što je većina mislila da nije moguće i da više nema povratka”, kaže stanični biolog James White, sa Sveučlilišta Duke.

Healthline piše da ovo nije posve neočekivano jer naša tijela imaju sposobnost popravka i oporavka od oštećenja uzrokovanih stresom. Stres može imati fizičke učinke na tijelo, kao ubrzanje otkucaja srca i povišenje tlaka, oslobađanje adrenalina i kortizola, što, ako se događa dulje vrijeme, može oštetiti DNK i stanice.

Promjene u strukturi DNK

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Cell Metabolism, znanstvenici su mjerili biološku dob tražeći promjene u strukturi DNK povezane sa starenjem, piše Live Science. Proces, poznat kao metilacija DNK, dodaje u DNK molekule koje mogu utjecati na zdravstvene rizike osobe.

Istraživanje provedeno na miševima, tijekom kojeg su kirurški spajani stariji i mlađi miševi kako bi krv mogla teći između para glodavaca, pokazalo je da se biološka dob mlađih miševa povećavala dok su dijelili krv sa starijima. A kada su odvojeni, njihova biološka dob se vratila u normalu.

Pregledom ljudskog DNK iz uzoraka krvi, izmjereno je kako ljudi reagiraju na stres. Uzeti su uzorci krvi starijih pacijenata podvrgnutih teškim operacijama. Pacijenti, hitno operirani zbog prijeloma kuka, imali su povećanu biološku dob jutro nakon zahvata, ali se ona vratila na razinu prije operacije četiri do sedam dana kasnije.

Trudnoća i bolest utječu na starenje

Otkriveno je i da se biološka dob povećava tijekom trudnoće, ali se nakon poroda, za oko šest tjedana, vraća na raznu prije trudnoće, kaže Live Science. Promatrani su i pacijenti hospitalizirani zbog covida, a rezultati su varirali ovisno o spolu. Viša biološka dob pacijentica pala je unutar dva tjedna nakon oporavka, dok kod muškaraca to nije bio slučaj.

Epidemiolog Daniel Belsky, sa Sveučilišta Columbia, kaže za Scientist da je studija značajna jer je dosad bilo vrlo malo istraživanja koja su promatrala biološku dob prije i nakon neke intervencije.

Studija pokazuje da je čovjekova biološka starost puno dinamičnija nego se prije mislilo, kaže kemijski biolog s Harvarda, Jesse Poganik za Live Science. “Možete doživjeti iznimno stresne događaje koji pokreću porast biološke starosti, ali to može biti kratkotrajno ako stres ne traje dugo, a tada se vaša stvarna biološka starost opet može vratiti”, kaže Poganik.