Svemirsko smeće iz međunarodne postaje pogodilo kuću na Floridi, prošavši kroz oba kata kuće

NASA je preuzela otpad, istražuju cijeli slučaj

FOTO: Alejandro Otero/X

Prije nekoliko tjedana nešto se s neba srušilo i pogodilo krov kuće Alejandra Otera, u Naplesu na Floridi, prošavši kroz oba kata kuće. Sigurnosna kamera zabilježila je zvuk udara, u vrijeme vrlo blizu onome kada je Američko svemirsko zapovjedništvo zabilježilo ulazak komada svemirskog otpada sa Međunarodne svemirske postaje, a u to je vrijeme objekt je putovao iznad Meksičkog zaljeva prema jugozapadnoj Floridi.

Ovu priču koju istražuje NASA, objavila je Ars Technica, pouzdani izvor tehnoloških vijesti.

Teret nije navođen

Svemirsko smeće sastojalo se od istrošenih baterija pričvršćenih za paletu koja se trebala kontrolirano vratiti na Zemlju. Ali niz odgoda učinio je da je NASA izbacila baterije iz svemirske postaje 2021. godine i teret je krenuo u nenavođeni povratak na Zemlju.

Inženjeri NASA-e trenutno analiziraju objekt kako bi potvrdili njegovo porijeklo. Ars Technica piše da je većina materijala iz baterija izgorjela dok su padali kroz zemljinu atmosferu. Temperature su dosegle nekoliko tisuća stupnjeva, sagorjevši većinu dok su pale na tlo.

Paleta teška 2,6 metričkih tona

Treba napomenuti da ovakvi objekti redovito padaju na Zemlju vođenim putanjama, obično pokvareni sateliti ili potrošeni dijelovi rakete koji su nakon završetka misije ostali u orbiti.

Čitava paleta, dvostruko veća od standardnog hladnjaka, imala je masu veću od 2.6 metričkih tona, odnosno 2630,836 kilograma. Ovo je najmasovniji objekt ikada izbačen iz Međunarodne svemirske postaje. Iz NASA-e su kazali da ne očekuju da je bilo koji dio palete preživio ponovni ulazak.

Istraživanja drugih svemirskih stručnjaka ne slažu se s NASA-inom izjavom. Opće je pravilo da od 20 do 40 posto mase velikog objekta dosegne tlo, ovisno o dizajnu objekta.

Baterije su plutale orbitom tri godine

NASA nastoji da veliki komadi svemirskog otpada ne padnu na Zemlju nekontroliranim ponovnim ulaskom. Bit će zanimljivo ako se otkrije da objekt koji je pao na kuću nije porijeklom iz Sjedinjenih Država, piše Ars Technica pa će neka druga država biti odgovorna za štetu na objektu.

Baterije su plutale u orbiti tri godine bez ikakvog vlastitog pogona, dok aerodinamički otpor nije konačno povukao paletu natrag u atmosferu. Teško je predvidjeti kada se udar može dogoditi.

Više desetaka tisuća objekata u orbiti

Amerikanci prate desetke tisuća objekata u Zemljinoj orbiti. Pola dana prije nego je ovaj objekt pogodio kuću, procjene kada će pasti imale su prozor nesigurnosti od šest sati, dovoljno da objekt četiri puta obiđe planetu. Ako ne znate kada će objekt ući u atmosferu, nemate pojma ni gdje će pasti, kaže Ars Technica.

Pad svemirskog otpada nije nikada nekoga ubio. Prema Europskoj svemirskoj agenciji godišnji rizik da čovjek bude ozlijeđen manji je od 1 prema 100 milijardi.

Ovo nije prvi slučaj

No, postoje primjeri štete. Metalni nosač duljine jedan metar iz propalog shuttlea Columbia, 2023. godine, razbio je krov stomatološke ordinacije u Teksasu, srećom u vrijeme dok je bila zatvorena.

Jedna je žena iz Oklahome 1997. godine, pogođena u rame komadom materijala iz rakete Delta. Zrak je usporio komad krhotine pa ozljeda nije bila teška. Fragment sovjetske letjelice, navodno, je 1969.godine pogodio mali japanski brod, ranivši petero ljudi.

Velika kineska raketa Long March 58, 2020.godine je pala iz orbite, a olupina je oštetila jedno selo u Obali Bjelokosti.

Ruski satelit pao u Kanadu

Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je ponovni ulazak sovjetskog vojnog satelita Kosmos 954, 1978. godine u sjevernu Kanadu.

Olupina nije nikoga ozlijedila, ali je Kanada morala organizirati čišćenje radioaktivnog otpada kako bi se zaštitila od utjecaja na okoliš. Sovjetski Savez je Kanadi platio 3 milijuna kanadskih dolara.

Kako se navodi Muskov Starhip?

Internetski sateliti Elona Muska, Starlink, koji čine većinu aktivnih svemirskih letjelica u orbiti, dizajnirani su da izgore pri ponovnom ulasku. SpaceX-ov Starship jedna je od najvećih raketa ikada lansiranih i mogla bi predstavljati značajan rizik, u usporedbi s većinom svemirskog otpada, ako padne na Zemlju bez ikakvog navođenja.

U nekoliko prvih testnih letova, Starship je namjerno navođen na putanju koja bi ga spustila iznad udaljenog dijela oceana, sat, dva od lansiranja umjesto da bude u orbiti danima ili tjednima.

“Države koje lete svemirom moraju minimizirati rizike za ljude i imovinu na Zemlji od ponovnih ulazaka svemirskih objekata i maksimizirati transparentnost u vezi tih operacija”, kažu stručnjaci NASA-e.