Tip s Harvarda detaljno je objasnio kako će klimatske promjene utjecati na našu opskrbu hranom. Jako je depresivno

Klimatske promjene su dosegle razinu kada su spremne započeti utjecaj na svjetsku opskrbu hranom na tri ključna načina, tvrde stručnjaci. Doći će do utjecaja na količinu, kvalitetu i lokacije hrane koju proizvodimo, kaže dr. Sam Myers, liječnik i znanstvenik s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Nikada prije nismo tako nužno trebali povećati proizvodnju hrane nego danas da bi održali korak sa globalnom potražnjom. A u isto vrijeme mi iz temelja mijenjamo biološke preduvjete proizvodnje hrane, kaže Myers.

Znanstvenici koji proučavaju klimatske promjene prate kako će biološke i fizičke promjene koje se događaju na Zemlji zbog promjene klime, promijeniti proizvodnju hrane.

Očekuje se povećanje broja štetočina

Klimatske promjene će smanjiti količinu hrane u cijelome svijetu. U početku, neki su stručnjaci smatrali da se povećana količina ugljičnog dioksida može ponašati kao gnojivo i povećati površine na kojima se uzgaja hrana. Ali nova istraživanja predviđaju da će ukupni učinci klimatskih promjena značiti smanjenje površina za uzgoj hrane.

Studije su pokazale da kombinacija povećanih razina ugljičnog dioksida u atmosferi, više temperature i promjene oborina, mogu rezultirati manjim površinama za uzgoj kultura kao pšenica i kukuruz osobito u tropskim područjima gdje je proizvodnja hrane prirodno velika.

Područja koja će pogoditi visoke temperature uzrokovane klimatskim promjenama vjerojatno će iskusiti i više štetočina. Trenutno, štetočine su odgovorne za gubitak 25 do 40 posto usjeva, a ako se klimatske promjene nastave, štetočine će se raširiti.

Ulov ribe bit će znatno manji

Insekti će se stići na područja gdje ih prije nije bilo i gdje biljke nisu razvile nikakvu obranu protiv njih. Moguće je, kaže Myers, da određeni predatori štetočina na usjevima kao ptice, mogu promijeniti vrijeme migracija pa će to spriječiti da štetočine budu pod kontrolom.

Lokacija većine svjetske poljoprivrede će se isto tako promijeniti na način da će utjecati na globalnu opskrbu hranom. Poljoprivreda u tropskim područjima bit će najjače pogođena klimatskim promjenama. Dodatno zatopljenje otežat će poljoprivrednicima posao jer će manje efikasno raditi što će rezultirati manjom proizvodnjom.

Postojeće istraživanje već pokazuje da toplina ograničava da se rad na polju obavlja u određeno doba dana ovisno o sezoni, osobito u tropskim i suptropskim regijama. Ulov ribe bit će manji jer kako mora i oceani zatopljavaju, riba se pomiče prema polovima.

Gubitak hranjivosti zbog ugljičnog dioksida

I iako će regije bilzu polova imati toplije vrijeme i produljenu sezonu rasta, ove promjene neće biti dovoljno velike da nadoknade gubitak smanjene proizvodnje hrane. Istraživanje je utvrdilo da kada određene vrste hrane rastu izložene visokim razinama ugljičnog dioksida u atmosferi, gube neke hranjive vrijednosti, kaže Myers.

Smanjenje nutrijenata može pogoršati zdravlje populacije i izazvati problem nedostatka željeza, cinka. U budućnosti još dodatnih 200 milijuna ljudi može nedostajati cinka uz milijardu kojima već nedostaje. Istraživanje pokazuje da slične efekte na nedostatak željeza i bjelančevina.

Još je potrebno dosta istraživanja jer se ne zna zašto usjevi izloženi većim dozama ugljičnog dioksida gube hranjive tvari. Saznanja ilustriraju kako posljedice klimatskih promjena još uvijek iznenađuju. Nitko nije ni mogao pretpostaviti da će kulture izgubiti dio nutritivne vrijednosti zbog klimatskih promjena.