Tjeskoba negativno utječe na svakodnevni život i vodi lošim odlukama, tvrdi istraživanje

Znanstvenici su analizirali neurone u prefrontalnom korteksu

FOTO: Grant Markert/Flickr

Ne osjećate se ugodno kada morate govoriti u javnosti? Nervozni ste zbog intervjua za posao? Svima nama su poznati ovi osjećaji. Neki su ljudi u stanju prikriti tjeskobu koja ih obuzima u takvim situacijama dok za druge tjeskoba može postati velik problem koji kontrolira život. I sudeći prema novom istraživanju vodi ka donošenju loših odluka.

Tjeskoba nema samo emocionalne implikacije na ljude nego negativno utječe na svakodnevni život, može spriječiti osobe da odlaze na posao i interferirati sa odnosima sa ljudima.

Znanstvenici su analizirali stanice mozga odnosno neurone u prefrontalnom korteksu, području mozga koji ima odlučujuću ulogu kod fleksibilnog donošenja odluka, na dvije grupe laboratorijskih miševa da se vidi kakvo im je donošenje odluka kada su tjeskobni. Miševi su morali odlučiti koji je izbor najlogičniji da bi zaslužili nagradu.

Tjeskobni miševi učinili više pogrešaka

Kad smo tjeskobni činimo više grešaka
Kad smo tjeskobni činimo više grešaka Jae Wolf/Flickr

Jedna je grupa životinja dobila injekciju koja izaziva tjeskobu, a druga placebo. Tjeskobni miševi su izvršil zadatak kako bi i ljudi učinili, ali su načinili puno više pogrešaka nego neanksiozni miševi. Odluka je bila lošija kada je proces donošenja odluke uključivao ignoriranje ometajućih informacija da bi se načinio logičan izbor.

Znanstvenici su zaključili da su pogreške u donošenju odluka izazvane utjecajem tjeskobe na grupu neurona u prefrontalnom korteksu osobito kad su životinje trebale izabrati. Znanstvenici kažu da se pokazalo da tjeskoba utječe na sposobnost donošenja ispravnih odluka interferirajući sa određenim setom neurona u prefrontalnom korteksu.

Odvaja stanice mozga

Tjeskoba se izjednačuje sa strahom te se pretpostavlja da zahvaća sve sklopove mozga. Ova studija pokazuje da tjeskoba odvaja stanice mozga na vrlo specijalan način.

Znanstvenici vjeruju da bolje razumijevanje utjecaja anksioznosti na donošenje odluka može dovesti do boljih tretmana u pristupu liječenju anksioznih poremećaja i drugih psihijatrijskih bolesti.