Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Život

Tri profesorice u MIOC-u napravile su kurikulum matematike zbog kojeg klinci žele biti dulje u školi

Bili smo u MIOC-u gdje rade matematiku na malo drukčiji način

Telegram reportaža

Pošalji Podijeli Tweetaj

Zamislite da se nalazite u nepoznatom gradu, ispresijecanom s dvije rijeke i povezanom s nekoliko desetina mostova. Vi ih morate prijeći sve, ali isti most ne smijete prijeći dva puta. Kako ćete izračunati je li to moguće?Dobrom dijelu nas matematika je u školi bila suha i dosadna, prepuna apstraktnih koncepata koje nismo ni morali ni htjeli razumjeti, samo apsolvirati uvrštavanjem brojki u formule čiju svrhu često nismo znali.

Novi kurikulum fakultativne nastave matematike, čiju su izradu pokrenule profesorice zagrebačke XV. gimnazije Sanja Antoliš, Aneta Copić i Eva Špalj, učenike stavlja u nepoznate gradove, na vrhove pokretnih vidikovaca i druge zabavne situacije. Tjera ih da te kompleksne matematičke koncepte primjenjuju na opipljivim problemima. Rezultat svega je da učenici sami, i ako nisu upisani u njihov program, ostaju u školi i osmi sat, samo da bi se igrali matematike.

Izborna matematika za ocjenu

Kurikulum izborne nastave matematike, čiju su izradu pokrenule gore spomenute profesorice, proizašao je iz projekta pod nazivom ”Matematika između realnog i virtualnog’ i već se predaje u zagrebačkom MIOC-u. Program je izboran i neobavezan, ali će učenici koji su ga odabrali iz njega dobiti ocjenu.

“Ovo je kurikulum fakultativne nastave. Kurikulum redovne nastave je propisan planom i programom od ministarstva, dok fakultativnu nastavu škola određuje za svoje učenike ovisno o profilu učenika i profilu škole.

Škola je nudi kao nešto dodatno izvan tog obaveznog okvira i učenici biraju tu nastavu ako je žele. Nije obavezna za sve, ali je obavezna onima koji su ju odabrali i oni za nju dobiju ocjenu”, pojasnila nam je profesorica Sanja Antoliš, jedna od pokretačica projekta.

‘Cilj je da učenik bude taj koji otkriva’

Cilj kurikuluma bio je složene matematičke koncepte prikazati kroz primjere iz stvarnog svijeta, kroz probleme koji će učenicima pokazati na što se to što uče odnosi i kako se primjenjuje. “Nama su temeljni cilj u fakultativnoj nastavi matematike dvije komponente. S jedne strane matematika povezana s realnim svijetom iz koje će učenicima biti jasno zašto uče to što uče, da vide neke primjere gdje se to može primijeniti.

Često se kreće s nekim problemom pa se onda otkrivanju matematički koncepti kojima će se problem rješavati. Druga važna karakteristika je primjena tehnologije, znači matematika uz primjenu tehnologije, koja učenicima dozvoljava da eksperimentiraju, da istražuju, da sami dolaze do zaključaka na velikom broju primjera koji se uz primjenu kalkulatora ili računala vrlo jednostavno mogu riješiti. Cilj je da učenik bude taj koji otkriva”, kaže Antoliš.

Zadatak fakultativnog kurikuluma
Zadatak fakultativnog kurikulumaBorko Vukosav

Učenici, recimo, na primjeru poznatog londonskog London Eyea računaju kada će se naći na kojoj točki i koliko će dugo biti na nekoj visini. ”Određivali smo i najpovoljnije vrijednosti, na primjer u transportu gdje bi trebalo postaviti stanicu da bi cijena prijevoza bila što manja,” priča Antoliš.

‘Otišle smo na edukaciju i same napisale prijavu’

Kako su nam ispričale, profesorice iz MIOC-a same su se odlučile krenuti u projekt. Izrada je trajala godinu dana, a projekt je financiran novcem iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala.

”Mi smo čule da je raspisan natječaj i zapravo smo same napisale prijavu. Otišle smo na edukaciju koju je organiziralo ministarstvo. Tamo smo srele i partnere iz XII. gimnazije i dogovorile da idemo zajedno u cijelu stvar”, kaže Antoliš.

Osim XV. gimnazije koja je nositelj, na projektu su sudjelovale i zagrebačka XII. gimnazija te gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca i Josipa Slavenskog Čakovec iz Čakovca.

Na sat dolaze i učenici koji nisu prijavljeni

Kurikulum se u dva modula već izvodi u MIOC-u, a uskoro će biti objavljen i na webu te će ga moći koristiti sve škole. ”Naš kurikulum zamišljen je modularno. Kao kockice. Svaka škola može birati što joj je iz te lepeze zanimljivo, jer su ti modli međusobno neovisni i mogu se koristiti na način koji pojedinoj školi dogovara ” pojašnjava Antoliš.

Osim samog kurikuluma, izrađeni su i nastavni materijali, četiri vježbenice i priručnik za nastavnike, s obzirom na to da knjige za ovaj kurikulum još ne postoje. Profesorica Copić, koja je već održala par sati Teorije grafova, kaže kako su reakcije učenika odlične.

”To je uglavnom osmi školski sat pa im je možda malo naporno, međutim učenici kažu da im je zabavno. Zanimljivo je da dolaze i oni koji nisu prijavljeni. Samo im je interesantno, pa slušaju bez da su obavezni. Nisu htjeli ocjenu, ali zanima ih”, kaže Copić.

‘Stalno radimo na nekim zanimljivim zadacima’

Kako kaže profesorica Copić, prije no što je učenicima ponuđena fakultativna nastava, provedena je anketa o interesu učenika. Interes nije bio velik, ali kada je učenicima nastava ponuđena, dosta ih se prijavilo.

Jedan od učenika koji je odabrao ovaj predmet je i Marko Vlaić. Iako je tek u prvom razredu, Marko kaže da već zna da želi studirati informatiku i računalstvo, a gradivo koje radi na fakultativnoj nastavi matematike pomoći će mu u tome jer je, kako kaže, dosta vezano uz informatiku, algoritme s grafovima i povezivanje mreža.

”Zapravo mi je odlično. Radimo neke stvari koje su malo izvan redovne nastave, nešto što je ipak zanimljivije. Na primjer, radimo uglavnom problemske zadatke. Klasični primjer je povezivanje mostova, odnosno je li u nekom gradu moguće prijeći sve zadane mostove, a da se prijeko svakog prijeđe samo jednom. Radili smo metodu kako bi to mogli riješiti. Radili smo i nekakve algoritme za pronalazak najkraćeg puta i takve stvari, prilično je zanimljivo”, rekao nam je Marko prije odlaska na sat.

Pročitaj i ovo   
Podijeli 7671 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani