Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Život

U kojem trenutku biste se trebali zabrinuti zbog činjenice što previše brinete?

Generalizirani anksiozni poremećaj karakterizira briga oko svega

Pošalji Podijeli Tweetaj

Danas nam doista ne nedostaje stvari o kojima brinemo, od osobnih problema zbog sigurnosti posla ili brige o zdravlju do straha povezanog sa svjetskim problemima kao što su politički konflikti ili prirodne katastrofe. Privremena anksioznost može biti zdrav odgovor na nesigurnost ili opasnost, ali stalna zabrinutost i nervoza znak su generaliziranog anksioznog poremećaja.

Ako mislite da vam se to događa, da biste točno znali o čemu se radi morate pitati liječnika. Dok se neke vrste anksioznosti javljaju u određenim situacijama, generalizirani anksiozni poremećaj, GAP, karakterizira briga i uzrujanost ni oko čega određenog, odnosno oko svega. Ljudi sa ovim poremećajem skloni su zabrinutosti oko svakodnevnih stvari.

Anksioznost povećava rizik od drugih bolesti

Ne mogu se osloboditi osjećaja da će se nešto loše dogoditi i da na to neće biti spremni. Mogu prekomjerno brinuti da su propustili sastanak, da će izgubiti posao ili da će im se dogoditi neka nesreća. Neki brinu i o tome da previše brinu. Stalno je prisutan strah da će se nešto strašno dogoditi i taj iracionalni strah paralizira osobu i ne da joj da normalno funkcionira.

Tjelesni simptomi raznih anksioznosti su zajednički i uključuju ubrzano kucanje srca, suha usta, nervozu želuca, napetost mišića, znojenje, drhtavicu, razdražljivost. Ovi tjelesni znakovi tjeskobe imaju negativan utjecaj na tjelesno zdravlje. Anksiozni ljudi imaju veći rizik srčanog udara i drugih kardiovaskularnih problema.

Može pomoći i kognitivno bihevioralna terapija

Ako ste pretjerano tjeskobni, kongnitivno bihevioralna terapija može pomoći da prepoznate kako krivo interpretirate događaje, pretjerujete s teškoćama ili činite nepotrebna pesimistička previđanja. Terapija nudi nove odgovore na tjeskobu koju izazivaju određene situacije. Za neke ljude lijekovi su važan dio terapije.

Perzistirajuća pretjerana zabrinutost oko različitih stvari koja traje barem šest mjeseci, umor, problemi spavanja i nemir, problemi koncentracije, razdražljivost, napetost mišića ,opća napetost i osjećaj da ste na rubu snaga, simptomi su generalizirajućeg anksioznog poremećaja. Prepoznate li ove simptome, morate liječniku, savjetuju s Harvard Medical School.

Podijeli 11 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani