Umro je Stephen Hawking

Briljantni britanski fizičar napustio nas je u dobi od 76 godina

(FILES) In this file photo taken on September 19, 2013, theoretical physicist Stephen Hawking poses during a photo call for a gala screening of the documentary 'Hawking', a film about the scientist's life, at the opening night of the Cambridge Film Festival in Cambridge, eastern England.  
(FILES) In this file photo taken on December 09, 2014 British actors Felicity Jones (L) and Eddie Redmayne (R) pose with British scientist Stephen Hawking (C) at the UK premiere of the film 'The Theory of Everything' in London on December 9, 2014. The film is based on the memoir Travelling to Infinity: My Life with Stephen, by Jane Hawking, and stars Eddie Redmayne protraying the renowned astrophysicist Stephen Hawking. / AFP PHOTO / ANDREW COWIE
FOTO: AFP

Znameniti britanski teoretski fizičar Stephen Hawking umro je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.

“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti”, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.

Inspirirao je njegov briljantan um

“Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta”, stoji u objavi. Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

Od 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

‘Kratka povijest vremena’

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler “Kratka povijest vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.