Uvijek se sprdamo s basistima pa su znanstvenici odlučili dokazati da su puno bitniji nego što mislimo

Basisti su česta tema većine glazbenih viceva, naravno ne u pozitivnom smislu i vjerojatno se radi o najpodcjenjenijim članovima u svakom bendu. Unatoč tome, postoji znanstveni dokaz koji pokazuje kako su upravo basisti najbitniji dio benda. Postoje jaki neurološki i strukturalni razlozi zbog čega je u glazbi potreban bas.

Prošle godine su znanstvenici sa Sveučilišta McMaster u Kanadi otkrili kako postoji razlog zbog čega bas dionice popunjavaju skladbe. Naš mozak će puno prije osjetiti ritam ako u pjesmi postoje niski tonovi.

Prije ćemo prepoznati greške kod basa

Glavni autor istraživanja, Laurel Trainor, priključio je ispitanike studije na EEG kako bi pratio njihove mentalne aktivnosti nakon što su čuli simultani zvuk dvije note odsvirane na klaviru. Jedna je bila odsvirana niskim tonom, a druga visokim tonom. Znanstvenici su svako malo odsvirali jedan dio nota sekundu ranije. Ispitanici su puno bolje prepoznavali greške ako se radilo o basu.

Isto istraživanje je otkrilo da kada se ispitanike tražilo da pucnu prstima uz nepredvidljivi notni zapis, ispitanici su bili puno bolji u prilagođavanju pucketanja kada su čuli niže tonove, nego kada se radilo o višim tonovima.

To je znanstvenicima pokazalo koliko je bas bitan u postavljanju ritmičkog osjećaja pjesme. Basisti su također imali bitnu ulogu u uspostavljanju harmoničke i melodijske strukture glazbe. Robert Challoner je 1980. godine u svojem djelu ‘History of the Science and Art of Music‘ napisao da je bass dionica temeljna za melodiju jer bez nje melodije ne bi niti bilo.

Ključan je za melodiju i kontrolira sve ostalo

Bas često definira akorde koji su bitni za kontekst melodije. Bas note ne definiraju uvijek korijen akorda, nego su često temeljne za akord.

Sting, najpoznatiji i najslavniji svjetski basist, u potpunosti uživa u harmonijskoj kontroli basa. “Ljudi koji sviraju klavir mogu odsvirati C akorde, ali to je tek C akord kada ja odsviram C notu na basu. Ako sviram nešto drugo onda se radi o sasvim drugom akordu.

To je kontroliranje harmonije. Ako ste također pjevač, onda kontrolirate sve – da, ja sam kontrol freak. Svi sviraju prema tvojim parametrima. S obzirom da sam vođa benda, imam jako dobru poziciju u njemu.”, rekao je Sting za Singing Basist.

Jače podiže raspoloženje

Istraživanje Sveučilišta NorthWestern otkrilo je kako glazba za žešćim basom ima puno efektniji učinak po pitanju osjećaja moći i dizanja raspoloženja kod slušatelja. Kako bi to otkrili, znanstvenici su ispitanicima puštali glazbu s promijenjenim razinama basa.

“Odlučili smo manipulirati s razinom basa u glazbi jer postojeća literatura sugerira da je zvuk basa, kao i glas, povezan sa dominacijom.”, izjavio je jedan od autora studije, Dennis Hsu, za Scinece Daily. Oni koji su slušali glazbu sa žešćim basom osjećali su se moćnije.