Veliko otkriće na groblju u Egiptu, pronađene detaljne upute za balzamiranje drevnih faraona
Neke stvari su iznenadile arheologe, poput tvari koje dolaze iz jugoistočne Azije
Zahvaljujući biokemijskim analizama sastojaka starih 2500 godina, arheolozi konačno znaju više o sofisticiranim procesima mumificiranja drevnih Egipćana i vrstama tvari koje su egipatski balzameri koristili za očuvanje ljudskih tijela za zagrobni život. Otkriće podzemne radionice za balzamiranje, 2016. godine, na drevnom groblju Saqqara, južno od Kaira, razotkrilo je niz misterija koje okružuju pomnu pripremu mrtvih.
Radionica s više prostorija, smještena u blizini Unasove piramide, sadržavala je više od 100 keramičkih čaša i zdjela s ostacima različitih tvari koje datiraju od 664. do 525. godine prije Krista, tijekom 26. egipatske dinastije. Neke od posuda imale su bilješke i upute o sadržaju i kako se njima koristiti.
Sastojci sprječavali razmnožavanje gljivica i bakterija
Nakon analize ostataka, arheolozi su uspjeli identificirati nekoliko mješavina za balzamiranje mrtvih, životinjsku mast, pčelinji vosak, smolu pistacija, bitumen i neka biljna ulja. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, piše Associated Press.
Balzameri su koristili određene tvari u različite svrhe prije umotavanja tijela. Pčelinji vosak i smola, uklanjali su vlagu iz kože, a biljna ulja prikrivala su mirise koji su izlazili iz tijela. Ostali sastojci sprječavali su razmnožavanje gljivica i bakterija. “Znali su koje tvari treba staviti na kožu da bi je održali najbolje moguće očuvanom, bez razgradnje mikroorganizama, a da nisu ni znali za postojanje bakterija”, kaže koautor studije Philipp Stockhammer, arheolog sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu, za CNN. “Ovo ogromno znanje skupljano je stoljećima.”
Pronašli tvari iz jugoistočne Azije
Arheolozi su utvrdili i da je mješavina, prije prevedena kao tamjan, zapravo kombinacija različitih sastojaka, životinjske masti, ulja cedra, ulja smreke i ulja čempresa. Iznenađuje da su balzameri koristili tvari s mjesta udaljenih tisuće kilometara, iz jugoistočne Azije. “To sugerira da je egipatska industrija balzamiranja pokretač rane globalizacije i globalne trgovine”, kazao je Stockhammer za Reuters.
Ljudi se kroz cijelu svoju povijest boje smrti. Drevni Egipćani ulagali su velike napore da bi sačuvali mrtve, vjerujući da će njihovo duhovno tijelo nastaviti postojati u zagrobnome životu, prema Australskom muzeju. Arheolozi misle da je cijeli proces mumificiranja trajao 70 dana i sastojao se od nekoliko faza, od uklanjanja organa, sušenja tijela do omatanja stotinama metara platna. Proces je uključivao rituale i molitve, bio je skup i rezerviran za plemstvo i dužnosnike.