Veliko priznanje za genijalce s Ruđera; ugledni časopis fasciniran je njihovim istraživanjem

Znanstvenici Laboratorija za zelenu sintezu Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkoga i Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u uglednom znanstvenom časopisu Chemistry-A European Journal, a uredništvo ga je ocijenio kao ‘Hot paper’ (‘Vrući rad’).

Uredništvo tog uglednog časopisa dodatno je istaknulo rad hrvatskih znanstvenika na unutrašnjoj naslovnici časopisa, uz naglasak kako manje od 20 posto dostavljenih radova dobiva tako pozitivne recenzije.

Rad je ocijenjen kao izuzetno važan jer bi rezultati istraživanja mogli potaknuti širu primjenu opisane mehanokemijske metode aktivacije ugljik-vodik veze uz minimalni utrošak štetnih i otrovnih otapala, priopćio je u petak Ured za odnose s javnošću IRB-a. Uredništvo časopisa Chemistry-A European Journal očekuje da će rad ubrzo privući pozornost znanstvene javnosti, a dodatno ga je istaknulo i u članku u magazinu ChemistryViews, magazinu udruženja kemijskih društava Europe.

Međunarodni tim ocijenio je istraživanje izrazito važnim

Istaknuto je kako je to priznanje autorima – ‘ruđerovim’ kemičarima iz Laboratorij za zelenu sintezu Alenu Bjelopetroviću, Stipi Lukinu, dr.sc. Ivanu Halaszu, dr.sc. Krunoslavu Užareviću, Dajani Barišić, dr.sc. Marini Juribašić Kulcsar i dr.sc. Mandi Ćurić, te dr.sc. Ivici Điloviću s Prirodoslovno-matematičkoga i dr.sc. Ani Budimir s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu.

Ovaj tim znanstvenika ponudio je u radu detaljan uvid u mehanizam i kinetiku mehanokemijske aktivacije inertne ugljik-vodik veze različitim paladijevim katalizatorima. Kako je objašnjeno, aktivacija ugljik-vodik veza ključni je korak u mnogim katalitičkim reakcijama s prijelaznim metalima. Navedeno je da se reakcije katalitičke aktivacije ugljik-vodik obično izvode u otopini, a sinteza željenih materijala u pravilu uključuje i dugačke i skupe postupke izolacije materijala i zbrinjavanja otpadnih organskih otapala, pa je razvoj zelenih metoda za katalitičke reakcije istaknut kao jedan od temeljnih ciljeva zelene i održive kemije.

U priopćenju stoji kako su, nasuprot konvencionalnim katalitičkim reakcijama u otopini, istraživanja na temu aktivacije ugljik–vodik veze izvedena na održivi i ‘zeleni’ način u čvrstom stanju uz primjenu različitih mehanokemijskih metoda još u ranim stadijima. S tim u vezi, istaknuto je, ne čudi da je međunarodni tim recenzenata ocijenio rezultate istraživanja hrvatskih znanstvenika izrazito važnima.

Velik doprinos dali su doktorandi Hrvatske zaklade za znanost

Znanstvenici su izvodili reakcije upotrebom mikser mlina te primjenom različitih mehanokemijskih metoda uz minimalni utrošak organskih otapala što je, kako je navedeno, jako važno u području zelene kemije i razvoju novih i održivih sintetskih metoda za dobivanje funkcionalnih materijala. Također, rezultati ovog rada daju bolji uvid u učinkovitost katalizatora kao i tekućih i krutih aditiva u budućim reakcijama funkcionalizacije ugljik-vodik veze primjenom mehanokemijskih metoda.

”Primijenili smo in situ Raman spektroskopsku tehniku za praćenje reakcija paladijevih soli i modelnoga supstrata u čvrstom stanju što je omogućilo izravno ispitivanje njihova mehanizma i kinetike, te je otkrilo kako tekućine različitih kiselo-baznih svojstava i protočnosti (voda, octena kiselina …), kao i odabrane krute soli dodane kao aditivi, modificiraju katalizatore i međuprodukte te mijenjaju njihovu reaktivnost’, objasnila je dr. sc. Manda Ćurić koja je, uz dr. sc. Marinu Juribašić Kulcsar, glavni autor rada.

Istraživanja su provedena u okviru istraživačkoga projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) “Zelena sinteza organopaladijevih fotoosjetljivih spojeva” voditeljice dr. sc. Mande Ćurić, te uspostavno-istraživačkoga projekta “Mehanokemijska reaktivnost pod kontroliranim uvjetima temperature i atmosfere za čistu sintezu funkcionalnih materijala” voditelja dr. sc. Krunoslava Užarevića. Velik doprinos radu dali su doktorandi Hrvatske zaklade za znanost, Alen Bjelopetrović i Stipe Lukin, istaknuto je u priopćenju IRB-a.