Paleo više nije hit, nutricionisti se sad kunu u Viktorijansku dijetu koja jača imunološki sustav

'Razdoblje između 1850. i 1872. godine bilo je zlatno doba prehrane'

FOTO: flickr

Među ljubiteljima različitih vrsta dijeta i prehrana zavladao je novi hit koji se zove Viktorijanska dijeta. “Razdoblje između 1850. i 1872. godine bilo je zlatno doba prehrane” , tvrdi dr. Judith Rowbotham sa Sveučilišta u Plymouthu.

“Ljudi iz tog razdoblja bili su zdraviji s jačim imunološkim sustavom unatoč tome što su jeli do 5000 kalorija dnevno”, objašnjava Rowbotham.

“Prehrana toga doba bila je bazirana na luku, potočarkama, kupusu, cikli, jabukama. Jeli su ostatke mesa od kostiju, a od kuhanja kostiju dobili su sve hranjive tvari”, objašanjava Rowbotham. Nutricionisti ističu da dom ponovno mora postati mjesto kuhanja a ne mjesto prerađene hrane, a prehrana treba biti bazirana na voću i povrću.

“Kada smo ispitavali ogromne medicinske zapise dostupne od 1850. do 1900. godine otkrili smo da radnička klasa toga doba jela je mnog više nego danas. Muškarci su konzumirali između 4.000 i 5.000 kalorija dnevno, a žene oko 3000 kalorija, u usporedbi s prosjekom od oko 2200 danas. Ipak, pretilost je bila gotovo nepoznata, osim u gornjim srednjim klasama i bogatima”, objašnjava dr. Paul Clayton, koautor istraživanja i studije.

potočarka1
Potočarka je bila često na meniju flickr

Ljudi toga doba obično su jeli osam do deset porcija voća i povrća dnevno, njihova prehrana je sadržavala daleko više razine vitamina i minerala nego što sadrži današnja prerađena hrana. Oni su također konzumirali puno manje soli, šećer, alkohola i duhana.

Rowbotham naglašava da se sol koristio samo kao začin, a ne kao konzervans. Jela poput usoljene govedine nisu bilil dostupne do kasnih 1880-ih. Duhan je žvakao, a cigarete nisu bile u prodaji do kasnih 1880-ih godina i bile su namijenjene uglavnom bogatijoj klasi koja su ih mogla priuštiti.