Zašto za fakultete i dalje vrijede preporuke od 2. rujna pa na predavanjima bude i stotinu studenata?

Od nedjelje u ponoć na snazi su nove epidemiološke mjere Stožera civilne zaštite uslijed razmahalog koronavirusa diljem Hrvatske; prema njima, na jednome se mjestu u javnosti ne smije okupiti više od 25 ljudi. Isto toliko ljudi može pohoditi jedan sprovod, a privatne svečanosti ograničene su na 10 ljudi. Do kraja tjedna, očekuju se još strože mjere koje će, prema najavama, vrijediti do Božića. Bez obzira na to, na pojedinim ćete fakultetima i ovih dana moći zateći scenu u kojoj, tijekom blok sata ili trosata, na jednome mjestu sjedi 40, 80 studenata, ponegdje čak i više. Za njih ograničenja okupljanja naprosto ne vrijede.

Sve nam to govori profesor jednog zagrebačkog fakulteta koji je htio ostati anoniman. Na njegovom je fakultetu online nastava u ovim trenucima potpuna nepoznanica pa će profesor s kojim razgovaramo svoja predavanja i ovoga tjedna održavati pred 80-ak studenata. “Dvorana je velika i jedna se stolica nalazi između studenata, no na ulazu i izlazu iz dvorane nema baš nikakvog razmaka”, govori profesor kojemu se čini paradoksalnim da su okupljanja u javnosti ograničena na 25 ljudi, a on svakoga tjedna dijeli prostoriju s više od 80 ljudi.

Studenti pitaju kada će online

Tijekom predavanja, pojašnjava, studenti uredno nose maske, no problem je što toliki broj studenata po 90 ili više minuta sjedi u istoj prostoriji. “Sami studenti pitaju kada ćemo prijeći online i onda iskomentiraju kako je jasno da ne možemo online jer stariji profesori ne znaju na taj način raditi. Tako komentiraju sami studenti”, govori ovaj profesor i dodaje da su studenti posebno zabrinuti zbog javnoga prijevoza gdje često nije moguće ostvariti razmak, a i nošenju maski se pristupa vrlo nonšalantno.

“Ovo je potpuno suluda situacija i trebali bismo prijeći online, barem dok se situacija malo ne smiri. Kontaktna nastava je svakako bolja, no studentima je online način rada blizak, a ovo je i prilika za starije kolege da osuvremene načine rada”, zaključuje profesor. Telegramu je, spomenimo, poznata i situacija na jednom drugom fakultetu zagrebačkog sveučilišta gdje je grupa od 80 studenata podijeljena popola pa profesor ponavlja predavanje u dvije uzastopne grupe od 40 ljudi.

Na snazi mjere od dalekog 2. rujna

Posljednje epidemiološke preporuke i mjere za sva visoka učilišta u Hrvatskoj donesene su 2. rujna i u njima se tek navodi da je kontaktna nastava najbolji oblik nastave i da se nastava na daljinu koristi iznimno “kad epidemiološke okolnosti i mjere to zahtijevaju”. Na dan kada su objavljene preporuke – 2. rujna – u Hrvatskoj je zabilježeno 311 novozaraženih koronavirusom. Te su se brojke u međuvremenu povećale i za više od deset puta, no preporuke za fakultete s početka rujna i dalje važe.

Tako će ostati i nadalje, barem prema onome što nam kažu iz Ministarstva obrazovanja. Ističu kako donošenje novih preporuka nije u planu i da se visoka učilišta organiziraju sukladno važećoj epidemiološkoj situaciji. “Pojedina visoka učilišta najbolje znaju situaciju te će sasvim sigurno donijeti najbolju odluku za studente i djelatnike visokih učilišta”, poručuju.

Sve je, dakle, i u ovome pandemijskom slučaju podređeno autonomiji sveučilišta i fakulteta koji sami odlučuju za sebe. Oni se, pritom, zaista različito postavljaju u odnosu prema održavanju nastave u izrazito ozbiljnim epidemiološkim uvjetima. Situacija varira od jednog do drugog visokog učilišta, odnosno fakulteta, veleučilišta, cijelih sveučilišta… Primjerice, pulsko sveučilište od 20. listopada u potpunosti provodi nastavu na daljinu, Sveučilište Sjever funkcionira po mješovitom modelu, u Rijeci svaki fakultet za sebe odlučuje o modelu nastave, a tako je i na najvećem – zagrebačkom sveučilištu.

Svatko odlučuje za sebe

Rektor Boras još je 20. listopada dao uputu svim fakultetima s ključnom opaskom da svi imaju biti “u potpunosti spremni za izvođenje nastave na daljinu”. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, na primjer, danas je prešao na online nastavu do 7. prosinca, čime se priključio Medicinskom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike, itd. S druge strane, ispričao je sugovornik s početka teksta, postoje i fakulteti zagrebačkog sveučilišta koji se ne libe u punom kapacitetu uživo održavati predavanja i seminare.

Sve ove razlike u pristupu nastavi proizlaze upravo iz vrlo široko i fluidno postavljenih nacionalnih preporuka za visoka učilišta s početka rujna. Spomenimo i kako posljednje mjere Nacionalnog stožera propisuju iznimke od pravila o maksimalno 25 ljudi na javnim okupljanjima. Više se ljudi, dakle, trenutno može okupljati na kino projekcijama, vjerskim obredima, izložbama, umjetničkim izvedbama, ali pod uvjetom da za svaku prisutnu osobu moraju biti osigurana najmanje četiri metra kvadratna neto površine.

Među tim iznimkama nije navedena niti jedna visokoškolska ustanova; one funkcioniraju isključivo prema, već smo istaknuli, preporukama od 2. rujna koje je za Ministarstvo obrazovanja izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. U njima stoji tek kako “u istom prostoru, ovisno o veličini površine, može boraviti određeni broj osoba uz međusobni razmak od najmanje 1,5 metara”.

Sabornica podsjeća na fakultetske dvorane…

Prema tome je, na pojedinim fakultetima, moguće ugledati zatvorenu predavaonicu sa stotinjak ljudi na okupu i to u danima kada brojimo i preko 3000 novozaraženih. Čini se da će i dalje biti tako, s obzirom na to da ministar Fuchs organizaciju rada visokih učilišta u potpunosti ostavlja na izbor njima samima. “Ministar se ni u čemu ne želi miješati u visoko obrazovanje”, spomenuo je u razgovoru Telegramov sugovornik s početka teksta.

Na kraju, povucimo jednu slikovitu paralelu. Sabornica Hrvatskoga sabora, koja lijepo podsjeća na veće fakultetske dvorane, ima 153 sjedeća mjesta. No, i Sabor je svoja zasjedanja prilagodio epidemiološkoj situaciji i minuciozno preraspodijelio zastupnike po okolnim dvoranama, salonima, itd. U samoj sabornici sada može sjediti 41 zastupnik i to po kvotama proporcionalnosti veličine klubova zastupnika. Drugim riječima, u sabornici je otprilike tek svako četvrto mjesto zauzeto.