Život s kroničnom boli značajno povećava rizik od demencije. Ako u starosti želite biti bistri, hitno počnite vježbati

Kronična bol, kao kod artritisa, karcinoma ili boli u leđima koja traje dulje od tri mjeseca, povećava rizik kognitivnog otklona i demencije, pokazalo je novo istraživanje, prenosi CNN. Hipokampus, moždana struktura povezana s učenjem i pamćenjem, ostario je oko godinu dana kod šezdesetogodišnjaka koji su imali kroničnu bol. Ako je bol bila prisutna na dva mjesta na tijelu, hipokampus se još više smanjio, ekvivalentno dvije godine starenja, kaže studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Rizik demencije raste kako se broj bolnih mjesta u tijelu povećava. Volumen hipokampusa bio je gotovo četiri puta manji kod ljudi s bolovima na pet ili više mjesta na tijelu, u usporedbi s ljudima koji imaju samo dva bolna mjesta, objašnjava autor studije Tu Yiheng s Kineske akademije znanosti.

Studija obuhvatila više od 19.000 ljudi

Studija je obuhvatila više od 19.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina. Ljudi s višestrukim bolovima imali su lošije rezultate u sedam od 11 kognitivnih zadataka za razliku od ljudi bez boli. Ljudi koji su imali tek jedno bolno mjesto u tijelu, imali su lošiji rezultat na samo jednom kognitivnom zadatku, sposobnosti da se prisjete obaviti neki zadatak u budućnosti.

Studija je uzela u obzir niz faktora koji su pridonijeli kognitivnom otklonu, dob, konzumaciju alkohola, tjelesnu masu, genetiku, etničku pripadnost, povijest karcinoma, dijabetes, vaskularne ili srčane probleme, lijekove, psihijatrijske probleme i pušenje, ali nije uzela u obzir vježbanje.

“Vježbanje je najmoćniji alat u borbi protiv kognitivnog pada i demencije, a ljudi koje muči kronična bol manje su sposobni za tjelesnu aktivnost”, kaže dr. Richard Isaacson, neurolog s Instituta za neurodegenerativne bolesti Floride.

Postoji i važna veza s upalama

“Jednako je važna veza između kronične boli i upale”, kaže dr. Isaacson. Bol pokreće imunološke stanice da stvaraju neuroupale koje mogu dovesti do promjena u povezivanju i funkciji mozga, pokazao je pregled studija iz 2019. godine.

Ljudi s višom razinom boli također su vjerojatnije imali manje sive tvari u drugim područjima mozga koja utječu na kognitivne sposobnosti, ista područja koja napada i Alzheimerova bolest. Više od 45 posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću živi s kroničnom boli, navodi studija iz 2016.godine.

Loš san povećava rizik od demencije

Studija nije utvrđivala nedostatak sna, a kronična bol često otežava dobar san. Spavanje kraće od šest sati noću, povećava rizik demencije za 30 posto, pokazala je studija iz 2021. godine. Znanstvenici procjenjuju da više od 30 posto ljudi u svijetu pati od kronične boli koja je i najčešći uzrok invaliditeta, pisao je The Lancet 2021. godine.

Kronična bol povezana je s anksioznošću, depresijom, ograničenjima u kretanju i dnevnim aktivnostima, ovisnošću o opioidima, većim troškovima zdravstvene skrbi i lošom kvalitetom života. Programi upravljanja boli obično uključuju niz stručnjaka kako bi se pronašlo najbolje olakšanje za simptome, a istodobno je potrebno pružiti podršku za emocionalni i mentalni teret boli, prema John Hopkinsu.

Liječenje masažama može pomoći

Liječenje može uključivati lijekove bez recepta i one na recept za zaustavljanje i ublažavanje ciklusa boli. Injekcije steroida mogu pomoći. Terapija strujnim valovima isto je jedan od načina terapije za kroničnu bol. Antidepresivi povećavaju serotonin koji kontrolira dio puta boli u mozgu.

Masaža, masaže vodenim mlazom i ciljane vježbe ublažavaju bol. Tehnike opuštanja kao meditacija, tai chi i joga mogu odvratiti od fiksacije na bol. Kognitivno-bihevioralna terapija ključni je psihološki tretman boli. Ponekad pomaže i protuupalna dijeta, smanjenje unosa transmasti, šećera i prerađene hrane. Gubitak težine pomoći će, osobito kod bolova u leđima i koljenima, prema John Hopkinsu.