Znali smo da nije stvar u rastrošnosti, nego u našoj divnoj osobnosti; studija tvrdi da ljubazni ljudi baš nemaju love

Studija koja je povezivala osobine pojedinaca s podacima o njihovim financijama otkrila je da ugodni, ljubazni i dragi ljudi imaju manje ušteđenog novca, veće dugove i vjerojatnije bankrotiraju i kasne s plaćanjima kredita, piše Scientific American.

Sandra Matz je računalna znanstvenica na Columbia Business School u New Yorku. Za svoje istraživanje ona i kolega iz Velike Britanije dr. Joe J.Gladstone, koristili su kombinaciju upitnika i bankovnih podataka i ustanovili da ljudi koji imaju bolji rezultat na testovima osobnosti, imaju veću šansu da završe u financijskim poteškoćama, pogotovo ako imaju niske prihode.

Tko će onda platiti račun?

Znanstvenici su isto tako povezali podatke o osobnosti milijuna ljudi u SAD-u i Velikoj Britaniji s podacima o broju onih koji nisu mogli plaćati dugove. I opet su ustanovili da što su ljudi određene lokalne regije bili ljubazniji, to su financijski gore stajali. Matz smatra da je to zbog toga jer takvi ljudi uopće ne brinu o novcu. Češće će upotrijebiti karticu ili posuditi nekome novac kada to sebi uopće ne mogu priuštiti.

Pa kako takve ljude učiniti mudrima? “Jedan od načina je da ih se uvjeri da ne brinemo zbog novca samo za sebe, brinemo za obitelj, brinemo za ljude koje volimo, nedostatak novca i dugovi neće utjecati samo na vas nego i na sve oko vas do kojih vam je stalo i koje volite.” Ključna je briga o drugim ljudima da bi imali bolji smisao za financije.

Ako znanstvenici Matz uspije dobre ljude naučiti kako da budu oprezniji sa financijama i rjeđe posežu da plate račun, tko će ga onda platiti? “To je stvar dogovora, plaćanje bi trebalo ravnomjernije rasporediti. Ako draga i ljubazna osoba objasni drugome, ne mogu uvijek ja plaćati, nego samo povremeno, jer želim da postoji ravnoteža. To odnos čini odnosom, to nije jednosmjerna ulica.” Što znači da bi se ugodni i dragi ljudi morali naučiti malo ugodnije osjećati u neugodnim situacijama.