Znanstvenici misle da mogu genetski modificirati listove duhana i stvoriti lijek protiv karcinoma
Modificiranjem gena himalajske biljke može se stvoriti koristan sastojak
Znanstvenici vjeruju da se listovi duhana mogu genetski modificirati tako da proizvode lijek za borbu protiv karcinoma. Etoposide je lijek koji se koristi u kemoterapiji za tretiranje tumora pluća, jajnika i limfoma.
Trenutno ne postoji način da se etoposide proizvede bez ključnog sastojka, komponente koja se zove podofilotoksin koji se u prirodi nalazi u rijetkoj himalajskoj biljci mayapple.
Ova biljka raste vrlo sporo i raste samo na Himalaji. Proizvođači lijeka oslanjaju se na ugroženu mayapple biljku da bi ekstrahirali podofilotoksin, vitalni sastojak lijeka.
Genetski iniženjering duhana
Znanstvenici sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji, vjeruju da su uspjeli genetski inžinjeringom duhana, biljke nicotiana benthamiana, kreirati novi ekstrakt koji nadmašuje jedan od ključnih sastojaka koji su potrebni da se dobije etoposide.
Oni su se fokusirali na četiri gena poznata u proizvodnji podofilotoksina. Analizirali su genetske podatke himalajske biljke da bi identificirali slične gene. Prenijeli su ih na duhan i kao rezultat dobili nove komponente u lišću duhana.
Znanstvenici su identificirali šest novih gena koji, kombinirani sa originalna četiri gena, proizvode novi sastojak potreban za etoposide. Kažu da dobiveni sastojak nadmašuje podofilotoksin koji je sastojak lijeka za kemoterapiju.
Profesorica Elisabeth Sattely i njezin student Warren Lau, objašnjavaju da su izdvojili metodu kojom mogu stvoriti potrebni sastojak u duhanu, a nadaju se da će se on moći aplicirati i na druge biljke te vjeruju da će ga moći proizvesti u kvascu.
Sastojci bilja kao lijek
Njihov rad, objavljen u časopisu Science, dovest će do puno stabilnije opskrbe lijekom i omogućit će znanstvenicima da je učine još sigurnijom i učinkovitijom.
Puno lijekova koji se koriste za suzbijanje boli, borbu protiv karcinoma ili spriječavanje raznih bolesti, izvorno su nađeni u biljkama od kojih su neke ugrožene, a neke teško i sporo rastu.U nekim slučajevima te biljke su još uvijek primarni izvor za proizvodnju lijekova.
Profesorica Sattely kaže da ljudi godinama istražuju biljke kako bi našli nove kemikalije i testirali njihovu djelotvornost kroz dugi vremenski period. “Puno se sastojaka biljaka koristi kao lijek. Biljku prvo treba uzgojiti zatim izolirati komponentu i to je ono što se konačno daje ljudima”, navodi Sattely.
Sintetička biologija pokazuje da je moguće u laboratoriju naći način i putove stvaranja komponenata koje se nalaze u biljkama. “Samo prvo treba znati koji proteini su potrebni da bi uopće počeli raditi na tome”, dodaje profesorica Sattely.