Znanstvenici misle da su napokon otkrili zašto se neki ljudi smiju više od drugih

Nova studija ukazuje da DNK određuje kako netko reagira kada vidi nešto smiješno

ZADNJA IZMJENA: Jul 31, 2015
Foto: simpleinsomnia/Flickr

Smijete li se od srca nekom bezveznom vicu? Ili vam je lice ozbiljno i ne pokazuje emocije kao da igrate poker? Ako se rado smijete, čini se da uzrok leži u genima.

Claudia Haase, koautorica studije i psihologica sa Northwestern University Evanston, Illinois, kaže da je oduvijek velika zagonetka zašto se neki ljudi smiju više od drugih. Određenu ulogu u tome ima kultura nekog naroda i osobnost isto tako. No, nova studija ukazuje da DNK određuje kako netko reagira kada vidimo nešto smiješno.

Geni su se uvijek povezivali sa depresijom i drugim negativnim stanjima ali nova studija kaže da su geni povezani sa time kako ljudi emocionalno doživljavaju i jedno i drugo.

Uloga u psihološkim poremećajima

Kemijska tvar u mozgu, serotonin određuje raspoloženje, apetit i želju. Neke stanice mozga i živčane stanice komuniciraju otpuštajući serotonin u procjepe između dviju ćelija mozga pa serotonin cirkulira dok protein vreba na staničnoj opni, zvanoj transporter serotonina i tjera serotonin nazad u stanicu, kaže prof. psihijatrije dr. Keith Jung sa teksaškog A&M znanstvenog centra, Temple, Texas.

Prije nekoliko decenija, znanstvenici su ustanovili da najčešće korišteni antidepresivi blokiraju serotonin transportere. Znanstvenici su počeli tražiti gene koji su povezani s transporterima da vide imaju li ulogu u psihološkim poremećajima.

Ljudi nasljeđuju dva para gena, jedan od svakog roditelja. A postoje dvije varijante, duga i kratka verzija gena, zvanih alele. Prošle dvije decenije studije koje vezuju kratku alelu, dva gena koja određuju istu osobinu, da nosi negativne emocije, od teške depresije do post-traumatskog stresnog poremećaja i zbunjenosti u socijalnim situacijama.

Ali znanstvenike je zbunjivalo, ako je ta verzija gena štetna zašto je toliko ljudi ima, a nemaju nikakvih psiholoških poremećaja? Recimo, u trenutnoj studiji 7 od 10 ljudi ima barem jedan par kratke alele.

Koji geni su odgovorni?

Ilustracija DNK
Ilustracija DNKPROKevin Dooley/Flickr

To je dr. Haase i njezine kolege potaknulo da se upitaju imaju li geni utjecaj u pozitivnim i negativnim emocijama. Znanstvenici su analizirali video podatke u tri eksperimenta. Jedan u kojem su ljudi gledali crtiće, drugi u kojem su gledali apsurdni film i jedan u kojem je bračni par raspravljao o nesuglasicama. Svim sudionicima uzet je uzorak sline zbog genske analize.

Nakon toga su znanstvenici kodirali izraze lica koje su ljudi radili, razlikujući lažni od ljubaznog osmijeha i pravi smijeh. Stvarni osmijeh i smijanje nabora mišiće oko očiju na određeni način.

Najviše su se smijali ljudi sa dva para kratkih alela, oni sa jednom kratkom i jednom dugom bili su negdje u sredini, a oni sa dvije duge verzije alele najmanje su se smijali.

Nove studije nagovještavaju da kratka verzija gena čini ljude osjetljivijima, na dobro i loše što im se događa u životu. Ljudi sa dvije kopije kratke alele imali su veći volumen mozga u regiji koja se zove talamus, koji pokreće emocije. Čini se da je kod ljudi sa kratkom verzijom gena regija mozga odgovorna za emocije veća.

Eva Benedik
Telegram autor
1169 članaka Više o autoru