Znanstvenici počeli s kliničkim ispitivanjem cjepiva protiv Alzheimera

Nadaju se da bi moglo liječiti i prevenirati Alzheimerovu bolest

An undated handout picture released by the University of Oxford on November 23, 2020 shows a technician working at the Jenner Institute on the University's COVID-19 candidate vaccine, known as AZD1222, co-invented by the University of Oxford and Vaccitech in partnership with pharmaceutical giant AstraZeneca. - Scientists behind a coronavirus jab being developed in Britain on Monday hailed it as a potential "vaccine for the world", which could be cheaper to make and easier to store and distribute than its main rivals. The University of Oxford and its pharmaceutical partner AstraZeneca, said they were seeking regulatory approval for the vaccine after it showed an average 70-percent effectiveness. (Photo by John Cairns / University of Oxford / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / UNIVERSITY OF OXFORD / John Cairns " - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - RESTRICTED TO ILLUSTRATING STORIES RELATED TO THE PARTICULAR VACCINE, EVENTS AND FACTS MENTIONED IN THE CAPTION - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS /
FOTO: AFP

Alzheimerova bolest je razarajuća. Iako postoje lijekovi za upravljanje simptomima i progresijom bolesti, trenutno ne postoji lijek. Dobra vijest je da znanstvenici rade na cjepivu koje bi moglo liječiti pa čak i prevenirati Alzheimerovu bolest. Brigham and Women’s Hospital u Bostonu već je započela kliničko ispitivanje prve faze cjepiva, objavio je The Boston Globe.

Ako se pokaže sigurnim i učinkovitim u ispitivanjima na ljudima, cjepivo bi moglo predstavljati netoksični tretman za osobe s Alzheimerom, a također bi se moglo davati dovoljno rano što bi pomoglo u prevenciji Alzheimerove bolesti kod ljudi kod kojih postoji rizik, kazao je sudirektor Romney centra, Howard L. Weiner.

Kako funkcionira cjepivo

Bolnica je u priopćenju najavila da će Romney centar za neurološke bolesti uključiti u ispitivanje 16 sudionika u dobi između 60 i 85 godina, koji imaju ranu, simptomatsku Alzheimerovu bolest. Svaki će u razmaku od tjedan dana dobiti dozu cjepiva, nazalno.

Cjepivo djeluje korištenjem eksperimentalnog imunomodulatora za aktiviranje bijelih krvnih stanica u limfnim čvorovima na vratu, objašnjava se u priopćenju. Te bijele krvne stanice zatim putuju do mozga i započinju proces uklanjanja beta-amiloidnih plakova, nakupina proteinskih fragmenata, što je obilježje Alzheimerove bolesti. Prema onome sto je poznato kao teorija amiloida, kada ti plakovi formiraju naslage u mozgu, dovode do gubitka pamćenja i drugih oblika kognitivnog otklona.

Istražuju je li sigurno

Kako ističe The Boston Globe, veza između beta-amiloidnih plakova i kognitivnog pada kod Alzheimerove bolesti i dalje ostaje predmet rasprave.

Umjesto beta-amiloidnih plakova, znanstvenici u Velikoj Britaniji razvijaju cjepivo i tretman koji se temelji na antitijelima koja ciljaju na skraćeni, topljivi oblik beta-amiloida za koji se vjeruje da je vrlo otrovan, objavio je The Independent. Kod miševa, cjepivo i antitijela pomogli su obnoviti funkciju neurona i gubitak pamćenja.

Dok se čekaju rezultati britanskog istraživanja, Brighamovo ispitivanje će pokazati je li nazalno cjepivo sigurno i podnošljivo. Čak i ako je ispitivanje u ranoj fazi, činjenica da se došlo do ove faze obećava.