Znanstvenici proučavali pripadnike plemena u Amazoniji. Otkrili da im se, kako stare, mozak ozbiljno razlikuje od našeg

Životni stil autohtonog južnoameričkog stanovništva uvelike se razlikuje od načina života zapadnjačkog društva

A Colombian Huitoto indigenous man sails on a raft along the Takana river in Leticia, department of Amazonas, Colombia on May 20, 2020 during the COVID-19 coronavirus pandemic. (Photo by Tatiana de Nevó / AFP)
FOTO: AFP

Nova studija na pripadnicima plemena u prašumi Amazoniji pokazuje da kako stare, gube manje volumena mozga od ljudi u zapadnome društvu. Autori studije povlače korelaciju između visokog indeksa tjelesne mase i vrijednosti lošeg kolesterola u odnosu na smanjenje volumena mozga. A i faktori okoliša mogli bi pridonijeti razlikama, kažu autori studije o kojoj piše Popular Mechanics.

Životni stil autohtonog južnoameričkog stanovništva uvelike se razlikuje od načina života zapadnjačkog društva, a te razlike možda pomažu plemenima u Amazoniji da bolje stare, ne gubeći volumen mozga i tako smanjujući prijetnju kognitivnih bolesti.

Pratili 1165 ljudi

Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, proučavala je populacije Tsimane i Moseten i posebno gledala na to kako se njihov mozak u srednjoj i starijoj dobi razlikuje od zapadnjaka. “Oštar kontrast u prehrani i fizičkoj aktivnosti nije se mogao zanemariti”, kažu autori.

Studija Sveučilišta Chapman u Californiji pratila je 1165 ljudi u dobi od 40 do 94 godine i usporedila volumen mozga sa sličnim studijama zapadnih društava. Mozgovi naroda Tsimane gube 2.3 posto volumena po desetljeću, a populacije Moseten gube 2.8 posto. U zapadnim društvima taj je pad 3.5 posto, a što je populacija starija, to je kontrast veći.

Način života je ključan

“Malo se zna o starenju mozga ili demenciji u neindustrijaliziranim okruženjima koja su slična onome kako su ljudi živjeli kroz evolucijsku povijest”, napominjući da stanovnici Amazonije većinu dana provode u lovu i traženju hrane. U zapadnim društvima smanjenje volumena mozga počinje se opažati već u dobi od 40 godina.

“Konzumiranje previše kalorija, premalo tjelesne aktivnosti, dovodi do negativnih učinaka na naš mozak”, kaže za Wired voditelj istraživanja Hillard Kaplan koji desetljećima živi i radi na tome području.

Niže stope demencije, koronarnih bolesti i dijabetesa među narodima Tsimane i Moseten, u kombinaciji sa nalazima volumena mozga, impliciraju da način života ima izravan utjecaj na starenje, zaključuje studija. A to se posebno odnosi na prehranu i tjelovježbu.