Nekad je nužno odabrati stranu

Znanstvenici su na Antarktici pronašli fosile šume koja je tamo rasla prije 280 milijuna godina, i to bi moglo biti važno

Fosili bi znanstvencima mogli pomoći da razumiju aktualne klimatske promjene

Geolozi su otkrili 280 milijuna godina stare fosile drveća, za koje se pretpostavlja da bi mogli biti dokaz najstarije polarne šume na Antarktici. Do otkrića su došli znanstvenici Erik Gulbranson i John Isbell sa Sveučilišta u Wisconsinu, koji su istraživali Transantarktičko gorje za vrijeme ljeta na kontinentu, odnosno, u periodu između studenog i siječnja.

Inače, prije toga otkriveni su fosilni ostatci 13 stabala za koje se procjenjuje da su stari 260 milijuna godina, što znači da je na tom dijelu planete šuma rasla u dužem periodu, prije pojave dinosaura. Profesor Gulbranson rekao je da se za fosile šuma na Antarktici znalo još od početka 20. stoljeća, ali da je veći dio regije ostao neistražen.

Antarktika je tada bila toplija

Polarna šuma rasla je na visinama na kojima današnje bilje ne može rasti, a Gulbranson vjeruje kako su šumu činile iznimno izdržljive biljne vrste. U sljedećem koraku istraživanja pokušat će otkriti zašto su nestale. “Danas nema takvih vrsta. Izgleda da su stabla koja su tu rasla, svoje cikluse rasta mogla uključivati i isključivati kao prekidač za svjetlo”, kaže. Vrste koje su tamo rasle, naime, mogle su preživjeti gotovo pola godine u potpunom mraku, a nakon toga, skoro pet mjeseci pod stalnim svjetlom.

Antaktika je tada, inače, bila bitno toplija nego što je danas, i još je bila dio Gondwane, superkontinenta južne hemisfere koji je inkorporirao teritorije današnje Afrike, Južne Amerike, Arabije, Indije i Australije. Pretpostavlja se da je veći dio tog superkontinenta bio pokriven mahovinom i paprati.

U intervjuu za CNN, profesor Gulbranson rekao je da je najveći izazov bilo datiranje fosila. Otkrića sugeriraju da bi mogli biti stari do 280 milijuna godina, ali je margina pogreške u takvim procjenama 20 milijuna godina. Daljnja istraživanja bavit će se promjenama u polarnim ekosustavima za vrijeme masovnog izumiranja na kraju Perma prije 250 milijuna godina.

Razumijevanje klimatskih promjena

Iako znanstvenici još službeno ne znaju zašto je došlo do tog masovnog izumiranja, vjeruje se da je u tom periodu nestao ogroman broj vrsta (a tada je nestala i antarktička polarna šuma) zbog povećane temperature na zemlji i acidifikacije oceana, do koje je došlo zbog rasta razine ugljičnog dioksida u atmosferi.

“Ova šuma je prozor u vrijeme prije izumiranja koji nam može pomoći da bolje razumijemo njegove uzroke. Osim toga, mogli bismo dobiti uvid u to kako su biljke tada bile drugačije nego danas”, rekao je Gulbranson. Dodao je da vjeruje kako bi daljnja istraživanja mogla znanstvenicima pomoći da razumiju aktualne klimatske promjene i njihov utjecaj na biljni svijet.