Znanstvenici su otkrili da nam geni određuju preferiramo li noć ili jutro

Ako ste dosada mislili da je ustajanje u ranu zoru ili ostajanje budnim do kasnih noćnih sati uvjetovano vanjskim faktorima, niste bili u pravu. Znanstvenici smatraju kako su za to odgovorni geni.

Istraživanje koje je objavljeno u časopisu ‘Frontiers in Neurology’, pokazuje kako su znanstvenici koristili voćne mušice kako bi vidjeli genske varijacije koje određuju jesmo li ranoranioci ili noćne ptice. Zbog sličnog genetskog sata, znanstvenici smatraju kako geni voćnih mušica imaju sličnu funkciju kao i kod ljudi. Nakon izdvajanja genoma, oni su bili u mogućnosti odrediti 80 gena koji su povezani s takvim ponašanjem.

Razlike u ponašanju ranoranioca i noćnih ptica

“Većina ljudi smatra kako je njihov performans na vrhuncu u određenom dijelu dana. Utjecaj preferencija na zdravlje i ponašanje dokumentirano je dosta dobro, ali molekularna baza koja uzrokuje ponašanje ranoranioca i noćnih ptica je još uvijek nepoznata.” objasnio je doktor Eran Tauber, jedan od suautora istraživanja.

Skupina istraživača sa Sveučilišta u Leicesteru identificirala je dvije razlike u ponašanju mušica i njihovog kronotipa, a promatrali su u kojem dijelu dana mušice izlaze iz svoje kukuljice. Većina mušica iz kukuljice izlazi ujutro, ali neke od njih to čine u kasnijim dijelovima dana. Činjenica je da su istraživači nakon promatranja mogli stvoriti da mušice koje kasnije izlaze iz kukuljice proizvode više koronotipa kako bi se indicirala genetska osnova ponašanja.

Geni su zaslužni za razlike

Znanstvenici su napravili 24-satnu DNK analize od momenta izlaska mušica iz kukuljice i otkrili da su isti geni aktivni u različito doba dana kod oba kronotipa, ali geni sami po sebi pokazuju razlike. “Praćenje genske ekspresije samo je dio našeg istraživanja. Očito pitanje je što uzrokuje različite ekspresije kod ranoranioca i noćnih ptica. Razlika se nalazi u genetskim varijacijama unutar DNK i u različitim verzijama gena koji su prisutni kod jednog i drugog tipa ljudi.” smatra Tauber.

Molekularni procesi koji pridonose genetskom satu kod onih koji ustaju kasnije nisu samo odgođeni u odnosu na ranoranioce, nego su u potpunosti različiti.

“Jednom kada je genetska ekspresija odgođena kod noćnih ptica, dolazi do kaskadnih događaja u molekulama. Sam kraj procesa mogao bi biti sličan, ali različiti procesi rezultiraju različitim vremenskim slijedom.” objašnjava Tauber. Znanstvenici smatraju kako je istraživanje bitno jer nismo usklađeni s našim prirodnim ritmom, a shvaćanje kako funkcionira naš genetski sat može nam pomoć u tome kako živimo i radimo.