Znanstvenici su rekonstruirali život tinejdžerice istražujući lijes iz brončanog doba

1921. godine u blizini danskog sela Egtved iskopan je lijes star 3.400 godina. U njemu su pronađeni ostaci ženske osobe koja datira iz brončanog doba. Pretpostavlja se kako je njena dob između 16 i 18 godina, a arheolozi su joj nadjenuli ime Egtved. Ostaci kostiju nikada nisu pronađeni zbog kiseline unutar lijesa, a jedino što je ostalo sačuvano je njena kosa, zubna caklina, nokti, dijelovi mozga i kože ostali su jedino sačuvani.

Egtved je pokopana u vunenoj odjeći koja se sastoji od bluze i suknje i uz odjeću je pronađena okrugla kopča remena za koju se smatra da simbolizira sunce. Postoji mogućnost da se radi o svećenici nordijskog sunčevog kulta.

Zahvaljujući biomolekularnoj i biokemijskoj analizi, tim znanstvenika kojeg predvodi Karin Frei iz Nacionalnog muzeja Danske, konačno je uspio ući u trag Egtvedinog porijekla i povezati neke detalje njenog života. Istraživanje od Frei objavljeno je u časopisu ‘Scientific Reports’.

GPS vrsta pomogao u istraživanju

Mnogi detalji su otkriveni zahvaljujući stronciju koji se može smatrati GPS-om vrsta. Stroncij postoji u zemljinoj kori i njegova veličina varira s obzirom na geološko područje. Životinje i biljke upijaju stroncij iz vode koju konzumiraju.

Količina stroncija u njenoj zubnoj caklini i kutnjaku donje čeljusti, pokazuje kako Egtved potječe s otoka Jutland. Vuna i volovska koža koja je pronađena u lijesu vjerojatno dolazi iz Schwarzwalda u sjeverozapadnoj Njemačkoj koji se nalazi 800 kilometara južno od mjesta gdje je pronađena Egtved.

Vuna potječe od ovce koja je vjerojatno pasla na različitim geografskim područjima ili je pasla u jednom koje ima raznovrsno bilje. Temelji Crne šume sadrže slične heterogene razmjere izotopa stroncija. “, napisala je Frei u svojoj objavi.

Pretpostavlja se kako Egtved dolazi iz Njemačke

Tim znanstvenika istraživao je izotope stroncija u njenoj koji, koja je bila dugačka 23 centimetra, kako bi se zabilježilo njeno kretanje u posljednja 23 mjeseca života. Tijekom njega, Egtved je putovala na različitim udaljenostima.

Prema ostacima izotopa u njenoj kosi i noktima pretpostavlja se kako je nekoliko mjeseci bila udaljenja od Egtveda i da se u njega vratila mjesec dana prije svoje smrti.

Zahvaljujući njenoj kosi, znanstvenici su mogli otkriti kakav je bio njen način prehrane i iz jedne izvuči DNK koji nije bio od pretjerane koristi zbog kiseline u okolini ostataka. “U bronačanom dobu zapadne Europe, južna Njemačka i Danska bile su dvije dominantne sile. Moja pretpostavka je da Egtved dolazi iz južne Njemačke, a udala se za čovjeka iz Jutlanda, a na taj se način stvorio savez dvije moćne obitelji.”, smatra suautor istraživanja Kristian Kristiansen sa Sveučilišta Gothenburg.