Znanstvenici uočili velike jame na kometu 67P, jako su uzbuđeni otkrićem

Kamere na letjelici Rosetta uočile su goleme jame na kametu 67P/Churyumov-Gerasimenko koje se strovaljuju stotine metara unutar hladne unutrašnjosti kometa.

Znanstvenici koji proučavaju podatke skupljene tijekom ove misije smatraju da su se jame formirale na isti način kao i na Zemlji, kad se prirodne granice iznad podzemnih pećina uruše pod teretom vlastite težine te ostavljaju udubine u površini.

Jame kometa obično su promjera 200 metara, a tolika im je otprilike i dubina. Neke od rupa nastale su u dalekoj prošlosti, ali zidovi ostalih još su nazubljeni i ne pokazuju znakove erozije što znači da su vjerojatno nastale nedavno.

Jame otkrivene na sjevernom dijelu kometa

Otkriće jama pokazuje da kometi imaju značajne varijacije u njihovoj unutrašnjoj strukturi, a ovo otkriće odbacuje neke teorije o tome kako se takva tijela formiraju od ruševina zaostalih od rođenja Sunčevog sustava, piše Guardian.

“Mnogi modeli formacija kometa predviđaju da bi ispod površine trebali biti homogeni, ali sad smo dokazali da to ne mora biti slučaj”, komentirao je Jean-Baptiste Vincent sa Instituta Max Planck za istraživanje solarnog sistema u Göttingenu.

Vincent i ostali istraživači koji rade na ovoj misiji Europske svemirske agencije trenutačno proučavaju 18 kružnih jama na kometu 67P, a sve se nalaze na sjevernom dijelu kometa jer očitih jama na južnom dijelu kometa nema. Naime, to područje zagrijava se više nego sjeverno dok se komet vrti u blizini sunca, a to ubrzava eroziju površine i ostavlja teren prilično ravnim.

Jame koje su pak otkrivene na sjeveru, dolaze u dvije formacije. Prve su duboke sa strmim stranama iz kojih se izdižu plinovi i prašina, a druge su plitke i nekativne, slične onima koje su već viđene na drugim komentima poput 9P/Tempel 1 i 81P/Wild.