Znanstvenike zabrinjava najnovije otkriće o tome koliko daleko putuje plastika: čestice su pronađene na vrhu Pirineja

Kalkuliraju da je mikroplastika putovala oko 100 kilometara, nađena je količina kao u gusto naseljenim četvrtima Pariza

Dramatic Clouds over the French Pyrenees
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Nema mjesta na svijetu koje može izbjeći čestice plastike iz zraka, kažu znanstvenici nakon što su čestice mikroplastike pronađene na najvišim planinskim vrhuncima. Dugo se zna da plastika zagađuje naše vode i zemlju, a ovo posljednje istraživanje pokazuje da su čestice mikroplastike prisutne i u zraku koji udišemo. Glavna vrsta plastike u prašini koja pada na zemlju je polistiren koji se koristi u ambalaži za pakiranje i ne reciklira se u potpunosti, zatim slijedi polietilen koji se koristi za proizvodnju plastičnih boca i vrećica.

Sićušne čestice polimera, manje od 5 milimetara, nađene su nataložene na pustim područjima Pirineja na granici između Španjolske i Francuske. Steve Allen, sa Sveučilišta Strathclyde koji je vodio istraživanje, kazao je da ih je zapanjilo i zabrinulo da su našli toliko mnogo čestica na Pirinejima. Čestice su tamo dospjele vjetrom. “Ovo otvara mogućnost da ove čestice plastike ne udišemo samo u gradovima, one putuju vrlo daleko od svog izvora. I ne mislim da na Zemlji postoji organizam koji bi na njih bio imun.”

Mikroplastika putovala oko stotinu kilometara

Znanstvenici kalkuliraju da je mikroplastika putovala oko stotinu kilometara, a nađena količina je kao u gusto naseljenim četvrtima Pariza. Europa proizvodi 60 milijuna tona plastike godišnje, od čega se 27,1 tona reciklira, spaljuje ili pohranjuje na odlagališta. Oko 10 posto plastike završava u oceanima, za ostatak se uopće ne zna kamo ide.

Znanstvenici, čiji je rad je objavljen u časopisu Nature Geoscience, kažu da erozija u prašinu i nošenje u zrak mogu biti dio plastike koji nedostaje. Mjesto prikupljanja uzoraka je bilo na meteorološkoj stanici Bernadouze, 6.5 km od najbližeg sela i 120 km od grada Toulousea.