7 stvari o novom zakonu koji bi trebao zauzdati rastrošnost države
Ministarstvo financija otvara javnu raspravu koja traje do 22. kolovoza
Pet godina nakon što je u Hrvatskoj donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Ministarstvo financija otvorilo je javnu raspravu o prijedlogu nove verzije zakona, kojom bi se uvela bitna nova pravila o postupanju s proračunom a kontrola državne potrošnje dovela u okvire koje određuje Pakt o stabilnosti i rastu Europske unije.
U novom zakonu nadopunjuje se fiskalno pravilo i, uz pravila strukturnog salda i rashoda, propisuje novo pravilo javnog duga. Sadašnjim je zakonom određeno da rast troškova općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očekivani porast cijena. Kako država uporno krši to pravilo, a mora se prilagoditi okvirima Europske unije, donosi se potpunija verzija Zakona koja će to bolje kontrolirati. Javna rasprava traje do 22. kolovoza. Ovo su najvažnije stvari.
1. Država dvije godine zaredom krši fiskalno pravilo
Hrvatska je prošle godine prekršila fiskalno pravilo, jer su ukupni troškovi koji se uzimaju u obzir kad se razmatra to pravilo rasli 0,2 posto, a nominalni BDP je padao 0,4 posto. Povjerenstvo za fiskalnu politiku podsjetilo je da je država prekršila pravilo i 2013. Upozorilo je i na problem javnog duga koji je 2014. narastao na više od 85 posto BDP-a, a ove će godine preći 90 posto BDP-a.
2. Nema zakona koji bi spriječio rast javnog duga
Ali po važećem Zakonu za javni dug nema korektivnih. One su primjenjive samo na deficit. Ministarstvo financija u novom Zakonu proširile bi se na javni dug.
3. Uvodi se novo pravilo strukturnog salda
Prema novom pravilu strukturnog salda koje se uvodi novim Zakonom, riječ je o proračunskom saldu koji mora biti toliki da deficit općeg proračuna ne prelazi 3 posto BDP-a a javni dug 60 posto BDP-a. Ako je tako, ispunjen je srednjoročni proračunski cilj što je i svrha strukturnog salda. Strukturni saldo svake godine mora padati najmanje 0,5 posto BDP-a. Pravilo strukturnog salda će se usklađivati s ekonomskom politkom EU i uvažavati eknomske cikluse tako da će biti izdrživije u recesiji.
4. Država može trošiti koliko raste BDP
Fiskalno pravilo rashoda kaže da godišnji rast troškova općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koju utvrđuje Europska komisija. Samo će neke kategorije rashoda biti izuzete iz ograničenja ali će biti dopuštena mala odstupanja.
5. Javni dug smije biti najviše 60 posto BDP-a
Fiskalno pravilo duga nalaže da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto. Ako prelazi, razlika udjela javnog duga u BDP-u i vrijednosti 60 posto BDP-a mora se smanjivati po 5 posto godišnje tri godine. Dok traje Procedura prekomjernog deficita, uvodi se privremeno fiskalno pravilo, po kojemu se moraju dostići deficiti iz Preporuka Vijeća EU za Hrvatsku. Prema tim preporukama Hrvatska bi trebala izići iz prekomjernog deficita do 2016. smanjujući deficit opće države na 4,6 posto BDP-a 2014., ove na 3,5 posto, a na 2,7 posto 2016. godine. No, Povjerenstvo za fiskalnu politiku kaže da je deficit ove godine unatoč mjerama povećan na 5,7 posto BDP-a. Razlog je slabiji ekonomski rast od očekivanog i što je država preuzela dugove državnih poduzeća.
6. Pravila se mogu odgoditi samo u velikim krizama
Prijedlog novog zakona ostavlja mogućnost privremenog odgađanja fiskalnih pravila, ali samo u izvanrednih okolnostima kao što su veće ekonomske i financijske krize, okolnosti na koje Vlada ne može utjecati, velike katastrofe koje utječu na financijsku situaciju u zemlji i sl. Svako privremeno odgađaje mora odobriti Povjerenstvo za fiskalnu politiku.
7. Povjerenstvo za fiskalnu politiku imat će bitno veće ovlasti
Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao tijelo koje kontrolira kako Vlada postupa s proračunom, novim Zakonom dobiva puno veću ulogu i šire nadležnosti u kontroli državnog trošenja, ali i kontroli naplate u proračun i fiskalne politike općenito.
Dosad su sastav i ovlasti tog povjerenstva bili određeni posebnom odlukom Vlade. Tijelo je osnovano 2011. kao Odbor za fiskalnu politiku i članove je imenovala Vlada. Dvije godine kasnije ukinuto je, Sabor ga je osnovao Povjerenstvo za fiskalnu politiku i sada Sabor imenuje članove.Po novom zakonu ostalo bi tako, samo što bi predsjednik Povjerenstva bio predsjednik Odbora za financije i državni proračun i ne bi imao pravo glasa.
Umjesto šest, Povjerenstvo bi po novom imalo sedam članova, iz Državnog ureda za reviziju, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije, HNB-a, ekonomskih i pravnih fakulteta i Državnog zavoda za statistiku. Povjerenstvo će utvrđivati jesu li makroekonomske projekcije realne, određivati što će Vlada činiti ako bude većih odstupanja, a novi zakon će odrediti i kako će Vlada odgovarati Povjerenstvu u provođenju njegovih preporuka.