Sedam ključnih stvari u izvještaju koji kaže da hrvatski BDP raste drugi kvartal zaredom
Potrošnja se oporavlja jako sporo zbog nezaposlenosti i duge recesije
Tromjesečni obračun BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal potvrdio je rast BDP-a na godišnjoj razini u visini od 0,5%. To je drugi kvartal zaredom u kojem su se, nakon dvanaest kvartala pada, pojavili znakovi gospodarskog oporavka. Najvažnija činjenica na koju upućuje objavljena struktura BDP-a blagi je oporavak osobne potrošnje, najvažnije kategorije za kretanje BDP-a. Naime, ova kategorija godinama je činila približno 40% ukupne potražnje i u pretkriznom je razdoblju znatno utjecala na rast BDP-a (u velikoj mjeri financirana kreditima poslovnih banaka).
Ljudi i dalje smanjuju zaduženost, potrošnja u komi
No, zbog pada zaposlenosti i zaustavljanja rasta neto plaća te osobito zbog kreditnog razduživanja stanovništva, realna je vrijednost osobne potrošnje smanjena u 2014. u odnosu na 2008. godinu, i to za 12,9%, gotovo istovjetno koliko je smanjen i BDP (-12,4%). U prvom je kvartalu ove godine osobna potrošnja također, i to nakon dvanaest kvartala neprestanog pada, povećana za 0,3%, ponajprije zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak koje su dovele do povećanja prosječne neto plaće na godišnjoj razini za 2,8% (realno 3,2%).
Nezaposlenost se smanjuje, ali još je prevelika
Prosječan je broj zaposlenih nažalost u prva tri mjeseca bio 1,4% manji nego u istom razdoblju prošle godine, a i kreditna zaduženost se nastavila smanjivati. To je ipak nemoguće potkrijepiti podacima zbog velikoga utjecaja aprecijacije švicarskog franka na stanje kredita. Bitan faktor osobne potrošnje sklonost je potrošnji koja se u kriznim vremenima smanjuje, a samim tim i utječe na kretanje kredita, navodi se u priopćenju.
Izvoz je glavna sila gospodarskog rasta
Stoga bi “dobre” vijesti o blagom oporavku mogle ponovo povećati sklonost potrošnji, ali se ta sklonost teško, čak i u dugom roku, može vratiti na pretkriznu razinu. Najveći utjecaj na rast BDP-a u prvom kvartalu ipak je imao nastavak rasta izvoza roba i usluga. Ova je kategorija potražnje, pod znatno većim utjecajem robnog izvoza, na godišnjoj razini povećana za 7,2%.
Usporava se pad investicija
Rast je zabilježen i kod državne potrošnje (0,6%), tako da su bruto investicije bile jedina kategorija potražnje kod koje se i dalje bilježio pad. Međutim, taj je pad bio znatno manje izražen nego u svim kvartalima prošle godine, što je lagano utjecalo na ostvareni rast BDP-a. Uz daljnji pad vrijednosti investicija, rast BDP-a usporen je i pod utjecajem relativno dinamičnog rasta uvoza roba i usluga, koji iznosi 5,7%, što je najveća stopa godišnjeg rasta od prvoga kvartala prošle godine.
Proizvodnja malo raste jer malo raste i potražnja
Blago povećana potražnja utjecala je i na blagi rast proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveći rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u trgovini na veliko i malo. Povećana je i bruto dodana vrijednost ukupne industrijske proizvodnje, ali uz pad u prerađivačkoj industriji (najveći utjecaj pada u proizvodnji naftnih derivata) te u pojedinim uslužnim djelatnostima. Pad BDV-a je istovremeno zabilježen u četiri skupine djelatnosti, pri čemu je neznatno prednjačilo poslovanje nekretninama.
Hrvatska ima najslabiji rast BDP-a u EU
S ostvarenom stopom rasta od 0,5%, Hrvatska je ostala među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a. S obzirom na dostupne podatke za većinu članica, tu su grupu činile Grčka, Italija, Cipar, Austrija, Hrvatska i Finska u kojoj je zabilježen i lagani realni pad od 0,1%. Znatno manji rast od prosjeka EU (1,4%) i dalje udaljava Hrvatsku od prosječne razine razvijenosti Europske unije. Tako bi trebalo biti i na razini cijele godine, gdje se očekivanja za Hrvatsku kreću na razini 0,3% do 0,5%, a za EU na razini od 1,8% (Europska komisija).
Pomalo raste ukupna ekonomska aktivnost
Prenosimo komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Službena statistika potvrđuje da je u prvom kvartalu ostvaren rast BDP od 0,5%. To je drugi kvartal za redom u kojem se ostvaruje blagi rast ukupne gospodarske aktivnosti. No, tako blagi rast zapravo znači da su zaustavljeni negativni trendovi. Pored toga, s ostvarenom stopom rasta od 0,5% Hrvatska je ostala među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a, što znači da se Hrvatska udaljava od prosječne razine razvijenosti Europske unije“, ističe se u priopćenju.