7 stvari koje morate znati o holakraciji, novoj vrsti radničkog samoupravljanja koje osvaja svjetski biznis

Na internet je procurio mail koji je u ožujku poslao zaposlenicima. “Stojite jednom nogom u jednom, a drugom u drugom svijetu i usporavate nam transformaciju.” napisao je “Želim da se sami organizirate i sami upravljate svojim radom. ” Hsieh je radnicima dao ultimatum – holakracija ili otkaz uz otpremninu.

Ipak, tko bude želio otpreminu, morat će prvo pročitati knjigu “Reinventing Organizations” ili poslati mail u kojemu izjavljuju da je ne žele čitati. Holakracija na djelu.

Zappos je prema jeziku holakracije “zelena” organizacija, što znači da ohrabruje svakog zaposlenika da radi kako misli da treba ali je još uvijek ustrojen tradicionalno. Hsieh ga želi podignuti na “plavozelenu” razinu na kojoj menadžeri nestaju. Ako imate 30 minuta vremena, ovdje možete pročitati cijeli mail, bizaran je ali zanimljiv ako vas zanima teorija menadžmenta.

https://www.scribd.com/doc/262258858/Zappos-Tony-Hsieh-Mail

Hsieh slijepo vjeruje u važnost poslovne kulture. Sklon je pamfletima i programima. Zappos ima svojih 10 zapovjedi , liste temeljnih vrijednosti, liste knjiga koje bi svaki zaposlenik trebao čitati. U labavoj organizacijskoj strukturi, tvrdi Hsieh, ljudi se moraju organizirati oko zajedničkih vrijednosti i ideja. U Zapposu radi 1500 ljudi i jedna su od najvećih kompanija koja je usvojila holakraciju. Pogledajmo što je zapravo ta poslovna organizacija budućnosti.

Holakracija je… holarhija holona?

Holakracija je društvena tehnologija ili sustav organizacije u kojoj su vlast i odlučivanje raspoređeni kroz holarhiju. Holarhija je riječ koja označava odnos holona. A holon je, pak, izraz za nešto što je istovremeno i dio i cjelina. (Samo mirno, probit ćemo se kroz ovo).

Holarhija je odnos u kojemu ništa nema nema apsolutno nadređenu ili podređenu poziciju, nego je sve istovremeno i dio i cjelina. Kao u atomu ili stanici. Primijenjano na Zappos, to znači da će svi radnici imati iste privilegije i da će raditi okupljeni u krugove koji će se samostalno povezivati s drugim krugovima ili se preklapati s njima. Holakraciju su već uvele neke kompanije i NGO-ovi u Americi, Francuskoj, Njemačkoj, Novom, Zelandu, Australiji i Velikoj Britaniji.

Izmislio ju je fan književnika Arthura Koestlera

Holakraciju je izmislio samouki američki programer Brian Robertson koji je već sa 13 godina zarađivao 25 dolara po satu ali nije mogao podnijeti nijedan standardni vid organizacije. Izraz je skovao prema riječi holarhija, koju je otkrio u djelu “Duh u mašini” književnika Arthura Koestlera. Uvjeren da je za razvoj talenata nužan drugačiji ustroj kompanija, 2007. je osnovao tvrktu Holacracy koja danas prodaje softver za lakše uvođenje holokracije u biznis.

Što se još novo može izmisliti u menadžmentu?

Uloge. Osnovni element holakracije su uloge koje radnici preuzimaju. Uloge nisu opis radnog mjesta. Slično kao to činimo u životu, radnici preuzimaju različite uloge u različitim situacijama, ovisno o svojim sposobnostima, sklonostima i karakterima.

Zašto se radi u krugovima

Krugovi su svojevrsna drušvanca radnika koji se okupljaju oko određenih zadataka. Sami se organiziraju, imaju svoje sastanke, sami donose sve odluke i prate svoj uspjeh. Krugovi su organizirani horizontalno, primjerice, programeri će imati svoj krug, a tehnička služba svoj.

Zato neki od radnika imaju ulogu “poveznica”, sjede u više krugova i posreduju među njima. “Poveznice” brinu za širu organizaciju i strategiju, ali nisu nadređeni nikome u krugovima. Svaki krug je zasebna zajednica sa svojim pravilima.

Može li holakracija napraviti kaos u firmi?

Ako su svi mentalno uravnoteženi a firma se pridržava glavnih Robertsonovih načela, ne bi trebala. Holakracija se ne temelji na konsenzusu već na “integrativnom odlučivanju” a ono je jako strukturirano.

Svi se mogu žaliti na odluke i davati svoje prijedloge i oni se moraju uvažiti ali se to obavlja prema strogo propisanim procedurama. Osim toga, svaki radnik mora ispuniti određeni broj obveza bez kojih firma ne bi mogla operativno funkcionirati.

Zašto bi itko uvodio holakraciju?

Pokazala se efikasna za neke aspekte posla. Djelomično su je uveli u Twitteru, Whole Foodsu i tvrtki Precision Nutrition, kao i u nizu NGO-ova u Americi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Švedskoj. Povećala je transparentnost, produktivnost i odgovornost u firmama.

Radnici imaju osjećaj da je firma njihova, mogu slobodno iznositi prigovore a da ne ugrožavaju hijerarhiju, manje je sukoba i puno više inicijative. Direktori su, pak, bitno rasterećeni. Idealna je za biznise koji su izrazito fokusirani na kupce i moraju brzo reagirati.

I dalje ste skeptični? Možda ste u pravu

Forbes je u siječnju 2014. imao dobar članak o slabostima holakracije. Autor, stručnjak za liderstvo Steve Denning, upozorio je da holakracija nije čarobni lijek za sve probleme. Ukidanje hijerarhije za neke tvrtke može biti fatalno.

U holakraciji je puno teže provoditi odluke jer svaki slijedeći krug do kojega odluka dolazi zna sve manje o široj slici. Procedure su previše fokusirane na trivijalne administrativne detalje i, najveći Denningov prigovor, ništa u holokraciji ne poklanja dovoljnu pažnju glasu kupca. Holakracija je idealna za tvrtke poput Zapposa, koje moraju ostati fleksibilne, a opet trebaju neku administrativnu disciplinu.