Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Fed bi danas mogao podići kamate, a ovo bi bilo 8 najvažnijih posljedica

Od krize u Aziji do rasta američkih burzi, analitičari očekuju velike stvari

ZADNJA IZMJENA: pro 16, 2015
Foto: AFP

Nakon više od osam godina, američke Federalne rezerve u srijedu bi mogle i formalno okončati postkrizno razdbolje podizanjem kamatnih stopa. Nakon što su predsjednica Feda Janet Yellen i više njegovih čelnika zadnjih tjedana izjavljivali kako se gospodarski uvjeti u SAD-u popravljaju, dizanje kamata je izvjesno, piše Reuters.

Fed ima dvostruku dužnost, održavati stabilnost cijena i maksimalnu zaposlenost. “Mislim da je gospodarstvo na putu oporavka” rekla je Yellen početkom prosinca u Washingtonu, “i ako Fed bude predugo čekao s dizanjem kamata morat će relativno naglo postrožiti politiku kako gospodarstvo ne bi promašilo oba naša cilja.” Predstavnici Feda objasnili su da će dizanje kamata biti vrlo oprezan i nježan proces kako ne izazvali kaos na tržištu. Prema mišljenju analtičara, dizanje kamata moglo bi imati ovakve učinke:

Tržište razapeto između politike Feda i ECB-a

U idealnom svijetu dvije bi se središnje banke dogovorile oko monetarnih politika u korist globalnog tržišta i ekonomije, ali Amerika i Europska unija nakon financijske krize su krenule bitno različitim smjerom i jaz se povećava. ECB je dramatično kasnila za Fedom sa stimulativnim mjerama i u trenutku kad Fed diže kamate, najavljuje dodatne stimulanse.

Početkom prosinca ECB je pojačao stimulativne mjere. Snizio je kamatnu stopu na depozite banaka s minus 0,2 na minus 0,3 posto, manje od očekivanja i produljila program kupnje obveznica za šest mjeseci povećavajući mu vrijednost na bilijun eura, također ispod očekivanja što znači da su moguće i daljnje mjere. Razliku monetarnih politika ECB-a i Feda morat će uravnotežiti samo tržište.

Tržište dionica moglo bi dobiti novi poticaj

Politika krajnje niskih kamatnih stopa potaknula je 6-godišnji rast tržišta dionica, na kojemu su ulagači konačno pronašli visoke povrate nakon sloma 2008. To je mnoge kompanije potaklo da investicije potraže kroz inicijalne javne ponude dionica ili na tržištu vrijednosnica. Prošla je godina s 85,2 milijarde dolara bila rekordna po zaradi na inicijalnim javnim ponudama.

Američke su dionice uživale u jednom od najblistavijih razdoblja u povijesti američkog financijskog tržišta. Indeks S&P 500 u tom je razdbolju skočio gotovo 200 posto, odnos cijena i zarade na dionicama približio se razinama velikog tehnološkog balona 90tih, tržišna vrijednost kompanija rasla je iznad realnosti njihove efikasnosti. Cilj podizanja kamatne stope je smiriti tržište kroz cijeli poslovni ciklus i osigurati “meko slijetanje”.

Trend agresivnog rasta tržišta dionica jednom mora prestati, ali povijesni podaci pokazuju da podizanja kamatne stope isprva obično udahnu novi život u njega jer su potvrda zdravijeg gospodarstva. U prosjeku, tržište se nakon svakog okončanja stimulativnih mjera smirivalo tek nakon dvije godine i zadržavalo je 33 posto veće vrijednosti u odnosu na početak mjera.

Vrijednosti dionica u utorak su značajno narasle u očekivanju dizanja kamatnih stopa, ali već u srijedu zbog pada cijene nafte i nervoze koju dizanje kamata izaziva na azijskim tržištima, došlo je do jutarnje rasprodaje na američkim burzama, ali analitičari u idućih šest mjeseci očekuju nove uzlete indeksa.

Profit američkih naftnih kompanija će opasno pasti

Vrlo nervozni zbog mogućeg rasta kamata su američki proizvođači nafte. Taj je sektor prije nekoliko godina eksplodirao kad je američki predsjedik Barack Obama donio političku odluku da ga se oslobodi ograničenja kako bi SAD vlastitom proizvodnjom nafte ojačao gospodarski oporavak i smanjio globalni utjecaj bliskoistočnih naftnih zemalja na zapadnu ekonomiju i politiku.

Ulijećući u tu novu zlatnu groznicu, američke su se tvrtke masovno zaduživale za istraživanje i eksploataciju nafte. Obamina politika u međuvremenu je srušila cijene nafte na povijesno niske razine, a kamate i krediti prezaduženih fracking tvrtki ostali su isti.

Građani će moći podnijeti veće kamate na kredite

Ako Fed podigne kamate, stvorit će potreba za dizanjem kamata na kratkoročne zajmove, a to će onda dugoročno utjecati na kamatne stope odnosno cijene nekretninskih i korporativnih kredita, kredita za automobile, kamate na troškove po kreditnim karticama i sl.

Osnovna kamatna stopa, po kojoj se određuje većina kamata na kredite, obično se postavlja 3 posto iznad kamatne stope koju određuje Fed. Zaduženost građana od krize je dosta pala i sada je na 114 posto raspoloživog prihoda, ali banke još imaju problema s naplatom kredita a u međuvremenu je narastao i problem studentskih kredita. Ipak, opća je procjena da će, prema sadašnjim pokazateljima, građani moći podnijeti veće kamate na kredite.

Dolar će nastaviti rasti još nekoliko godina

Tržište valuta živi u brzim reakcijama ali dizanje kamatnih stopa obično utječe na dugoročne trendove. Ako se europski ulagač može jeftino zadužiti u Njemačkoj i kupiti američke obveznice s visokim prinosom, ako je sve drugo isto dolar mora ojačati prema euru.

Ulagači su igrali na rast kamata u Americi, razlike u prinosima na obveznice su se povećavale i dolar je stoga godinu počeo velikim rastom. Indeks kojim se mjeri odnos vrijednosti dolara i košarice valuta skočio je na najviše razine u zadnjih 12 godina, ali taj zamah u zadnje vrijeme slabi a euro i japanski jen opet jačaju. Nakon podizanja kamatnih stopa, analitičari očekuju nastavak rasta dolara idućih nekoliko godina. To bi moglo ugroziti konkurenetnost američkih kompanija na globalnom tržištu, neke od kojih se žale da se protiv američkog biznisa vodi prikriveni valutni rat koji im opasno smanjuje prihode.

Popularnost rizičnijih obveznica će pasti

Kako obveznice nose visoki povrat, popularnost im sve više raste u odnosu na dionice ali rizičnije obveznice s većim prinosom mogle bi postati manje atraktivne ako Fed digne kamate pa će kompanije koje teško financiraju dugove i teže dolaziti do novih zaduženja. Problemi po tom pitanju već su se pojavili, ovoga tjedna svi pišu o mirovinskom fondu Third Avenue koji je silom spriječio ulagače da povuku novac iz njihova fonda rizičnih obveznica.

Tržišta u razvoju će patiti, možda upasti u krizu

Jačanje dolara kao posljedica podizanja kamatnih stopa moglo bi srušiti vrijednosti valuta tržišta u nastajanju baš kad im to najmanje treba jer im valute već slabe u odnosu na dolar a kompanije na tim tržištima masovno su se zaduživale u dolarima a samo dio zarade ostvarivali u toj valuti.

Velike tečajne razlike mogle bi povećati razlike u vrijednosti duga i imovine, prihoda i troškova pa oprezniji analitičari najavljuju krizu tržišta u nastajanju.

Kriteriji na startup sceni će postati racionalniji

Zadnji put kad su kamate bile znatno iznad nule Silicijska dolina bila je sasvim drugo mjesto, Facebook se još borio s MySaceom a Ubera i Snapchata nije ni bilo. U međuvremenu, mobilni internet i rast startup scene stvorili su niz kompanija vrijednih milijarde dolara, uvelike zahvaljujući pripustu jeftinom kapitalu.

Sedam godina rekordno jeftinog zaduživanja inspiriralo je investitore i mobilni i internetski startupi postali su jedna od najpopularnijih meta za ulaganje, donoseći nekim startupima novac o kojemu su prije krize mogli samo sanjati. Poskupljenje zaduživanja poklopit će se s trendom realnijih procjena vrijednosti startupa i život će biti puno teži. Od kompanija će se tražiti veća financijska disciplina, čvršći poslovni model i promijenit će se kriterij profitabilnosti. VC fondovi već su uključili projekcije viših kamata u svoje ponude u novim rundama financiranja, neugodna iznenađenja više će pogađati one startupe koji su rasli uglavnom zbog jeftinog novca.

Sanja Simić
Telegram autor
895 članaka Više o autoru
Više s weba