HPB ide u privatizaciju, a ovo je 8 važnih stvari o tome (navodno je zainteresiran i koncern Agrokor)
U prvom krugu dionice će moći kupovati samo privatni ulagači
Glavna skupština Hrvatske poštanske banke (HPB) u petak je donijela odluku o dokapitalizaciji koja bi im trebala donijeti 550 milijuna kuna. Vlada je donijela odluku o privatizaciji Hrvatske poštanske banke kroz dokapitalizaciju donijela početkom lipnja i dala nalog Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) da je pripremi s Upravom HPB-a. Dioničari HPB-a odlučili su provesti dokapitalizaciju javnom ponudom novih redovnih dionica. Ići će na pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala kako bi pokrili gubitke od 195,6 milijuna kuna prenesene iz 2014. i osigurali rezerve kapitala. Ovo su važne činjenice o tome
1. Banka mora postati financijski održiva
Temeljni kapital HPB-a trenutno iznosi 1,22 milijarde kuna i podijeljen je na 1.107.959 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 1.100 kuna. Pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala izvest će se smanjenjem nominalne vrijednosti dionice na 600 kuna, pa će temeljni kapital iznositi 664,77 milijuna kuna. Taj umanjeni iznos koristit će se za pokrivanje gubitaka iz 2014. a ostatak od 358,3 milijuna kuna upisat će se u rezerve kapitala. Banka poznata iz afere “Bankomat”, godinama je praktički funkcionirala kao bankomat koruptivnoj mreži bivšeg premijera Ive Sanadera, što je dobilo i svoj sudski epilog.
Lani je banka za loše kredite izdvojila više od milijardu kuna i dovršila čišćenje portfelja. Rezultat je bio 630,5 milijuna kuna gubitka i adekvatnost kapitala smanjena na 6,7 posto, zabrinjavajuću razinu ispod zakonske granice.
U prvoj fazi dokapitalizacije 252,1 milijun kuna hibrida pretvoren je u temeljni kapital i adekvatnost je povećana na 9,6 posto, a šestomjesečna dobit narasla na 10,6 posto.
Prema izvještajima HPB-a, reorganizacijom je poboljšana efikasnost, omjer troškova i prihoda smanjen je sa 60,1 na 55,8 posto. Za pokrivanje gubitaka od loših kredita izdvojeno je 77,6 milijuna kuna te pokrivenost sada iznosi 62 posto.
Stupanj adekvatnosti kapitala koji je Hrvatska narodna banka (HNB) u prosincu 2014. odredila kao nužan za normalno bankarsko poslovanje je minimalno 12 posto.
2. Nove dionice samo na ime, u javnoj ponudi
Kad se u ovoj dokapitalizaciji temeljni kapital smanji na 664,77 milijuna kuna, izdavanjem novih redovnih dionica javnom ponudom on bi se ulozima u novcu povećao do najviše 1,21 milijarde kuna. Postojeći dioničari nemaju nikakvo pravo prvenstva. Izdat će se najviše 916.666 novih dionica na ime, nominalnog iznosa 600 kuna. Svaka dionica nosit će pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini HPB-a.
3. Cijena dionice između 600 i 1100 kuna
Cijena novih dionica bit će 600 do 1.100 kuna po dionici. Kad se prikupe ponude za upis i uplatu novih dionica u prvom krugu, Uprava i Nadzorni odbor HPB-a usuglasit će konačnu cijenu u tom rasponu. Za aranžera novog izdanja dionica odabrana je Privredna banka Zagreb.
4. U prvom krugu isključivo privatni ulagači
U prvom krugu pravo na upis novih dionica imaju samo privatni ulagači. Ne smiju se financirati iz proračuna ili lokalne samouprave niti im osnivač većinski dinoničar ili većinski vlasnik smije biti država ili lokalna samouprava. U drugom krugu, dionice će moći upisivati država, jedinice lokalne uprave i samouprave, tijela državne uprave i pravne osobe kojima je država osnivač, vlasnik udjela ili ima dionice koje predstavljaju više od 50 posto temeljnog kapitala.
5. Najmanje 30 posto privatnim ulagačima
Sugovornik upućen u proces dokapitalizacije HPB-a rekao je Telegramu da Vlada itekako priželjkuje interes nekog snažnog privatnog ulagača jer najmanje 30 posto banke zbog direktive EU mora biti ponuđeno privatnom kapitalu. Dokapitalizacija samo državnim novcem smatrala bi se nezakonitom državnom subvencijom. Privatni bi ulagači trebali osigurati oko 160 milijuna kuna.
6. Pregovarali su s 20-ak potencijalnih ulagača
Prema dosad dostupnim informacijama, o ulasku u Hrvatsku poštansku banku država je razgovarala s 20-tak velikih potencijalnih ulagača iz Hrvatske, od privatnih kompanija preko državno-privatnih fondova do mirovinskih fondova.
7. Zainteresirani su Agrokor i fondovi
Interes za ulazak u vlasništvo Hrvatske poštanske banke, prema neslužbenim informacijama, pokazali su koncern Agrokor Ivice Todorića, Orbico Branka Roglića, fondovi za gospodarsku suradnju (državno-privatni venture fondovi) Nexus i Prosperus te nekoliko mirovinskih fondova. Branko Roglić odustao je od kupnje udjela jer, kako je objasnio, Orbico neće imati viška novca uslijed velikih operacija širenja distribucije u Europi. Agrokor je, prema neslužbenim informacijama, ostao zainteresiran kao i fondovi.
Iz Agrokora, službeno dosad nije bilo potvrde interesa niti odgovora na komentare da, čak i ako su zainteresirani, trenutno zbog strukture kredita i troškova akvizicije Mercatora nemaju financijskog kapaciteta za takvo ulaganje.
8. HPB objavio najbolje polugodišnje rezultate ikad
Vlada je u rujnu 2014. na funkciju predsjednika Uprave imenovala Tomislava Vuića, koji je došao s mjesta potpredsjednika Uprave Erste banke. Vuićev glavni zadatak je pripremiti banku za prodaju. Ukupna aktiva banke iznosi 17,3 milijarde kuna, a HPB ima svega 4,4 tržišnog udjela u Hrvatskoj. U srpnju su objavili najbolje polugodišnje rezultate u povijesti banke.
HPB je prošlu godinu završila s operativnim profitom od 307 milijuna kuna i 629 milijuna kuna čistog gubitka, zbog rezervacija za nenaplative kredite. Na kraju prvog polugodišta 2015. prijavili su operativnu dobit od 158,6 milijuna kuna i neto dobit od 82,3 milijuna.
Neto dobit je udvostručena zbog 37,2 posto manjih rezervacija. Za gubitke je dodatno rezervirano 77,6 milijuna kuna d, 37,2 posto manje nego u istom razdoblju 2014. Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti povećana je na 62 posto i sada je veća od hrvatskog prosjeka.