Danas su održani prvi pregovori između predstavnika Vlade i poslovnog sektora o pomoći poduzetnicima koji će zbog epidemioloških mjera morati po drugi put ove godine zatvoriti ili značajno ograničiti svoje poslovanje.
U tom sektoru u Hrvatskoj radi oko 100 tisuća ljudi, a kako su već svi oni iscrpljeni znatno nižim prometima, te ulaze u drugo zatvaranje u posljednjih osam mjeseci, pitanje je tko će od njih, bez adekvatnih mjera, uopće preživjeti do sljedeće godine.
Iako su ugostitelji danas očekivali postizanje dogovora, rezultata današnjeg sastanka nema, što znači da je Vlada u novo zatvaranje ušla potpuno nepripremljena, pa im nije ni imala što ponuditi.
Zatvaranje bez plana o konkretnim mjerama pomoći
Nevjerojatno je da Vlada, iako je znala da je novo zatvaranje jedna od opcija, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, nije istovremeno počela pripremati mjere za gospodarstvo, kao što su to učinile druge europske zemlje, nego će se o tome razgovarati nakon zatvaranja, “preko vikenda”.
Dok će Vlada smišljati što može kao kompenzaciju ponuditi poduzetnicima kojima je zabranila rad, oni mogu razmišljati o tome isplati li im se uopće nastaviti. Naime, do sad su dobivali praktički jedino subvencije za plaće, što zapravo nije pomoć poduzetnicima, već održavanje (fiktivne) zaposlenosti.
Da su svi ti ljudi koji su bili pod mjerama za očuvanje radnih mjesta završili kao nezaposleni na zavodu za zapošljavanje, opet bi im država morala isplaćivati naknadu za nezaposlenosti, i za nju bi trošak bio vjerojatno isti, ako ne i veći. Također, za Plenkovića bi bio udarac da mu, na primjer, 80 tisuća ljudi ostane bez posla, tako da su mjerama za očuvanje radnih mjesta zapravo spašavali i svoj imidž u javnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Trošiti zalihe ili radnike naprosto poslati premijeru?
Stoga će vlasnici biznisa ovih dana morati razmisliti isplati li im se plaćati sve troškove koje jedna tvrtka ili obrt ima, trošiti zalihe ako ih uopće imaju, i riskirati da na kraju svejedno završe u bankrotu, ili im je bolje staviti ključ u bravu, a radnike poslati Plenkoviću, pa neka im isplaćuje naknadu za nezaposlene.
Njemačka i Austrija će poduzetnicima kojima je zatvoreno poslovanje platiti tri četvrtine prošlogodišnjeg prometa. Također više zemalja je za ugostiteljski i turistički sektor drastično smanjilo porez na dodanu vrijednost, a u tom smjeru idu i zahtjevi hrvatskih poduzetnika.
Dva modela koja predlažu ugostitelji i poduzetnici
Predložili su dva modela, od kojih prvi uključuje smanjenje PDV-a na pet posto za sljedeće tri godine te dugoročno sniženje tog poreza na 13 posto, za sve ugostitelje. Osim toga, traže i produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta do početka svibnja sljedeće godine. Traže i kredite uz države potpore kako bi se osigurala likvidnost, kao i obeštećenje za najmove prostora u iznosu od 10 eura po četvornom metru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U drugom modelu traži se nešto slično kao što imaju Njemačka i Austrija – isplatu 50 posto prometa od prošle godine kao i oslobađanje od plaćanja svih fiksnih obveza, poput komunalnih naknada, najamnina u gradskim prostorima, komunalnih naknada i slično.
Prema onome što se danas moglo čuti iz izjava nakon sastanka, jedno što je izvjesno jest da će dalje ići mjere za očuvanje radnih mjesta, što je Vladi i najvažnije, da se ne kvari statistika nezaposlenosti, a o ostalom će se tek razgovarati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako Vlada ne donese ozbiljne mjere, ugostiteljima je najbolje da zatvore lokale i pošalju radnike Plenkoviću
Zašto je Vlada zatvorila ugostitelje prije nego što je predstavila mjere kojima će im pomoći
Da su svi ti ljudi koji su bili pod mjerama za očuvanje radnih mjesta završili kao nezaposleni na zavodu za zapošljavanje, opet bi im država morala isplaćivati naknadu za nezaposlenosti, i za nju bi trošak bio vjerojatno isti, ako ne i veći
Danas su održani prvi pregovori između predstavnika Vlade i poslovnog sektora o pomoći poduzetnicima koji će zbog epidemioloških mjera morati po drugi put ove godine zatvoriti ili značajno ograničiti svoje poslovanje.
U tom sektoru u Hrvatskoj radi oko 100 tisuća ljudi, a kako su već svi oni iscrpljeni znatno nižim prometima, te ulaze u drugo zatvaranje u posljednjih osam mjeseci, pitanje je tko će od njih, bez adekvatnih mjera, uopće preživjeti do sljedeće godine.
Iako su ugostitelji danas očekivali postizanje dogovora, rezultata današnjeg sastanka nema, što znači da je Vlada u novo zatvaranje ušla potpuno nepripremljena, pa im nije ni imala što ponuditi.
Zatvaranje bez plana o konkretnim mjerama pomoći
Nevjerojatno je da Vlada, iako je znala da je novo zatvaranje jedna od opcija, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, nije istovremeno počela pripremati mjere za gospodarstvo, kao što su to učinile druge europske zemlje, nego će se o tome razgovarati nakon zatvaranja, “preko vikenda”.
Dok će Vlada smišljati što može kao kompenzaciju ponuditi poduzetnicima kojima je zabranila rad, oni mogu razmišljati o tome isplati li im se uopće nastaviti. Naime, do sad su dobivali praktički jedino subvencije za plaće, što zapravo nije pomoć poduzetnicima, već održavanje (fiktivne) zaposlenosti.
Da su svi ti ljudi koji su bili pod mjerama za očuvanje radnih mjesta završili kao nezaposleni na zavodu za zapošljavanje, opet bi im država morala isplaćivati naknadu za nezaposlenosti, i za nju bi trošak bio vjerojatno isti, ako ne i veći. Također, za Plenkovića bi bio udarac da mu, na primjer, 80 tisuća ljudi ostane bez posla, tako da su mjerama za očuvanje radnih mjesta zapravo spašavali i svoj imidž u javnosti.
Trošiti zalihe ili radnike naprosto poslati premijeru?
Stoga će vlasnici biznisa ovih dana morati razmisliti isplati li im se plaćati sve troškove koje jedna tvrtka ili obrt ima, trošiti zalihe ako ih uopće imaju, i riskirati da na kraju svejedno završe u bankrotu, ili im je bolje staviti ključ u bravu, a radnike poslati Plenkoviću, pa neka im isplaćuje naknadu za nezaposlene.
Njemačka i Austrija će poduzetnicima kojima je zatvoreno poslovanje platiti tri četvrtine prošlogodišnjeg prometa. Također više zemalja je za ugostiteljski i turistički sektor drastično smanjilo porez na dodanu vrijednost, a u tom smjeru idu i zahtjevi hrvatskih poduzetnika.
Dva modela koja predlažu ugostitelji i poduzetnici
Predložili su dva modela, od kojih prvi uključuje smanjenje PDV-a na pet posto za sljedeće tri godine te dugoročno sniženje tog poreza na 13 posto, za sve ugostitelje. Osim toga, traže i produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta do početka svibnja sljedeće godine. Traže i kredite uz države potpore kako bi se osigurala likvidnost, kao i obeštećenje za najmove prostora u iznosu od 10 eura po četvornom metru.
U drugom modelu traži se nešto slično kao što imaju Njemačka i Austrija – isplatu 50 posto prometa od prošle godine kao i oslobađanje od plaćanja svih fiksnih obveza, poput komunalnih naknada, najamnina u gradskim prostorima, komunalnih naknada i slično.
Prema onome što se danas moglo čuti iz izjava nakon sastanka, jedno što je izvjesno jest da će dalje ići mjere za očuvanje radnih mjesta, što je Vladi i najvažnije, da se ne kvari statistika nezaposlenosti, a o ostalom će se tek razgovarati.