Nekad je nužno odabrati stranu

Američka ekonomija još uvijek je živahna; u kolovozu su stvorili 201 tisuću novih radnih mjesta

Svi su se bojali kakav će efekt imati trgovinski rat koji SAD vode sa svima, ali zasad baš nema nekih ozbiljnijih posljedica

FOTO: METROPOLITAN TRANSPORTATION AUTHORITY OF THE STATE OF NEW YORK/Flickr

Porast broja radnih mjesta u Americi nastavio je jačati tijekom kolovoza, a stopa rasta plaća u usporedbi s prethodnom godinom je bila na najvećoj razini u posljednjih devet godina. Američko gospodarstvo stvorilo je 201.000 novih radnih mjesta, ponajviše novim zaposlenjem u građevinskom, trgovačkom i uslužnom sektoru, izvijestio je američki ured za statistiku rada. Nezaposlenost je iznosila 3,9 posto, što je samo 0,1 posto više od rekordno niskih 3,8 posto koliko je zabilježeno u svibnju.

Inače, američka ekonomija mora stvarati 120.000 novih radnih mjesta mjesečno kako bi mogli zaposliti nove radnike koji tek ulaze na tržište rada. Prosječna plaća po satu u usporedbi sa srpnjem povećana je za 0,4 posto, što je 0,1 posto više nego što je iznosio rast u srpnju kada ga se usporedi s lipanjskim rastom. U usporedbi s kolovozom prošle godine, satnica je povećana za 2,9 posto, što je najveće povećanje još od lipnja 2009. godine, piše CNBC.

Trgovinski rat zasad nije puno utjecao

Revidirani su također podaci za lipanj i srpanj, pa je američka ekonomija stvorila 50.000 radnih mjesta manje nego što se izvijestilo. Detaljnijim mjerenjem nezaposlenosti, odnosno ubrajanjem i nezaposlenih koji su odustali od potrage za novim poslom i onih koji rade povremene poslove zbog nemogućnosti stalnog zaposlenja, ukupna stopa nezaposlenosti pala je za 0,1 posto, na ukupno 7,4 posto, što je najniža razina još od travnja 2001. godine, ističe Bloomberg. Broj ljudi koji participiraju u radnoj snazi je pao na 62,7 posto, sa prošlomjesečnih 62,9 posto.

Analitičari tvrde da su porezne olakšice od 1,5 bilijuna dolara, zajedno s povećanom državnom potrošnjom, zaštitile američku ekonomiju od trgovinskog rata koji SAD vode s nekim trgovinskim partnerima poput Kine, EU, Kanade i Meksika. Povećane carine imale su utjecaj na samo malen dio američke ekonomije, no analitičari tvrde da bi se to moglo promijeniti ako bi predsjednik Donald Trump uveo nove tarife na proizvode uvezene iz Kine. Amerika i Kina su od srpnja međusobno postavile carine na proizvode ukupne vrijednosti preko 100 milijardi dolara.

Opadanje u proizvodnom sektoru

Tamošnja vlada je postavila nove carine na čelik, aluminij, perilice za rublje, drvo te solarne panele, kako bi pokušali zaštiti američku industriju od snažne strane konkurencije. Analitičari tvrtke Challenger, Gray & Christmas u četvrtak su objavili kako je zbog novih carina u Americi nestalo 521 radno mjesto, čiji je gubitak nadoknadilo zaposlenje 359 novih radnika u sektoru proizvodnje čelika. Iz ureda su ustanovili da je Trumpova protekcionistička trgovinska politika za sada imala tek marginalni utjecaj na američku ekonomiju.

Ukupno gledajući, u drugom tromjesečju, ekonomija je rasla za 4,2 posto naspram drugog tromjesečja prošle godine, dok je prvo tromjesečje ove godine, u odnosu na prošlu, naraslo 2,2 posto. Broj poslova je povećan u gotovo svim sektorima, no proizvodni sektor u usporedbi s prošlim mjesecom broji 3000 radnih mjesta manje. To je ujedno i prvi put od srpnja 2017. godine da je proizvodni sektor pao, dok je prošloga mjeseca taj sektor porastao za 18.000 novih radnih mjesta. Građevinski sektor međutim broji 23.000 novih zaposlenika.