Analitičari: Hrvatska će si nakon ove krize zacementirati mjesto među najsiromašnijim zemljama Europske unije
Analitičari Raiffeisena za ovu godinu Hrvatskoj prognoziraju pad BDP-a od 8,5 posto
Hrvatska će ove godine imati najveći pad, sljedeće godine najslabiji rast, te će iz ove krize izaći s najvećim javnim dugom, u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Proizlazi to iz podataka objavljenim u najnovijem izdanju kvartalnih analiza Raiffeisen banke. Time se nastavlja višedesetljetni trend zaostajanja za usporedivim zemljama Europske unije, poput Češke ili Slovačke, i “cementira” se pozicija Hrvatske kao jedne od najsiromašnijih zemalja članica.
Analitičari Raiffeisena za ovu godinu Hrvatskoj prognoziraju pad BDP-a od 8,5 posto, te ističu da je prognoza izložena isključivo negativnim rizicima i ovisi o ishodu turističke sezone. Za usporedbu, prognoza za susjednu Sloveniju jest da će pad iznositi 4,2 posto, dok se za Mađarsku očekuje pad od samo 3,5 posto.
Češka bi prema njihovoj prognozi trebala imati pad od 7,6 posto, a Slovačka 6,0 posto. No ono što posebno zabrinjava jest oporavak, pa se tako za Hrvatsku sljedeće godine prognozira rast od svega tri posto, dok će ostale nabrojane zemlje znatno brže nadoknaditi ovogodišnji minus. Za Sloveniju se očekuje rast od 3,6 posto, dok bi Češka mogla rasti za čak 6,6 posto.
Ne čudi da će Hrvatska imati najveći pad BDP-a među zemljama srednje i istočne Europe
“Prognoze dubine i duljine krize uzorkovane COVID-19 mijenjale su se ovisno o razvoju pandemije te procjeni duljine trajanja epidemioloških mjera koje su za posljedicu imale djelomično do potpuno zatvaranje većine djelatnosti. Naposljetku, svjesni visoke ovisnosti o turizmu vrlo brzo postalo je jasno da će Hrvatska biti jedna od najpogođenijih europskih država. Stoga i ne iznenađuje da je stopa realnog pada BDP-a među državama srednje i jugoistočne Europe najsnažnija u Hrvatskoj”, navodi se u analizi Raiffeisena.
Zatvaranje dobrog dijela gospodarstva drastično je smanjilo prihode od poreza, a veliki udar na javne financije bio je i paket pomoći gospodarstvu, s obzirom na to da se za dio radnika privatnog sektora plaća isplaćuje iz državnog proračuna. Zbog toga će doći do snažnog rasta javnog duga koji bi ove godine, prema prognozi, trebao skočiti za čak 12,6 postotnih bodova, na 84,6 posto BDP-a, čime će Hrvatska postati najzaduženija među usporedivim zemljama.
Iako to, za sada, nije negativno utjecalo na kreditni rejting, analitičari Raiffeisena smatraju da će se pitanje održivosti duga vrlo brzo ponovno aktualizirati. “Odgovor kreatora ekonomske politike u svim europskim državama bio je izdašan paket fiskalne pomoći među kojima se Hrvatska u relativnim iznosima našla pri vrhu ljestvice.
Cilj je bio ublažiti udar na gospodarstvo i tržište rada, dok će se posljedice očitovati u snažnom produbljivanju manjka državnog proračuna i jednokratno snažnom rastu javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod. Barem za sada navedeno nije utjecalo na promjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske, ali vrlo skoro započet će pitanja o održivosti duga i mogućnostima kako se vratiti na stazu fiskalne konsolidacije.”
Razvoj se ne može temeljiti na jednoj djelatnosti – turizmu
Sreća je da je Hrvatska posljednjih godina ipak smanjivala javni dug, promatrano kao postotak BDP-a, no ostao je problem prevelike ovisnosti o turizmu, što gospodarstvo čini prilično ranjivim.
“U ovu krizu ušli smo ‘jači’ u usporedbi s velikom recesijom 2008., jer je zaduženost u dugom razdoblju pada gospodarstva zamjetno smanjenja. Međutim bitna realokacija resursa nije se dogodila već smo naprotiv povećali ovisnost o turizmu, a razvoj pojedinog društva temeljiti isključivo na jednoj djelatnosti nije preporučljivo jer cijena na kraju može biti previsoka. Uz to, privid ekonomskog rasta temeljenog gotovo isključivo na renti guši ostale djelatnosti i gospodarstvo obzirom da vodi ka stagnaciji znanja i vještina stanovništva, a upravo ono ključ je uspjeha – napretka svakog društva”, upozoravaju analitičari Raiffeisena.
Tek će se vidjeti kolika će stvarno biti nezaposlenost
Prognozirani pad BDP-a od 8,5 posto izračunat je uz pretpostavku da će prihodi od turizma pasti za 60 posto, no jasno je da situacija može biti znatno lošija. Također, prava nezaposlenost trenutno je “skrivena” zbog vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, te će se tek po njihovom isteku vidjeti koliko će ljudi ostati bez posla.
“Predsezona je gotovo izgubljena dok su procjene glavne sezone, koja u našem osnovnom scenariju predviđa gubitak 60% turističkih prihoda, uvelike neizvjesne s mogućnošću bitno manjeg ostvarivanja. Uz to, pravi učinak na tržištu rada vidjet će se nakon isteka Vladinih potpora. Najveći doprinos padu doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka dok će se investicije zamjetno smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti”, smatraju analitičari Raiffeisena.
Smatraju da će se Hrvatska, u scenariju umjerenih stopa rasta oporavljati barem dvije do tri godine, ali podsjećaju i na prošlu recesiju u kojoj smo bili dugih šest godina. “Početak oporavka u osnovnom scenariju vidimo tek prema kraju godine. Ipak, prema našim očekivanjima oporavak neće biti ni brz ni snažan s obzirom na snažan negativan utjecaj krize i na realni sektor i na očekivanja koja utječu i na potrošnju i na investicije. Uz to brza realokacija resursa, promjena strukture ekonomije te uvjeti poslovanja neće se promijeniti u kratkom roku. To nam je pokazala prošla, šest godina duga, recesija.”