Analitičari procjenjuju da će hrvatski BDP u drugom tromjesečju pasti 20 do 25 posto
Pravi efekti dvomjesečnog “lockdowna” vidjet će se u drugom tromjesečju
Državni zavod za statistiku u petak će objaviti prvu procjenu BDP-a za prvo tromjesečje ove godine, kada bi se već mogao vidjeti pad ekonomskih aktivnosti zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Analitičari Raiffeisen banke očekuju da je u prva tri mjeseca, usprkos tome što je karantena uvedena 19. ožujka, gospodarstvo ipak poraslo, za 0,6 posto. No pravi efekti dvomjesečnog “lockdowna” vidjet će se u drugom tromjesečju kada bi pad, prema njihovim procjenama mogao dosegnuti 25 posto.
“Nastavak rasta osobne potrošnje odnosno djelatnosti vezane uz trgovinu te građevinarstvo trebali bi zabilježiti najveći pozitivan doprinos godišnjoj stopi rasta koju procjenjujemo na 0,6%, dok je već sada izvjesno da će industrija s godišnjim padom obujma proizvodnje od 2,8 % (prema izvornim indeksima) dati najveći negativan doprinos”, pojašnjavaju analitičari RBA svoju procjenu za prvo tromjesečje.
Blaži pad na godišnjoj razini
Dvomjesečna obustava aktivnosti pogodila je gotovo sve sektore, pa se u drugom tromjesečju očekuje vrlo snažan pad BDP-a, dok bi se u nastavku godine situacija trebala donekle normalizirati, te se očekuje da bi pad na godišnjoj razini ipak trebao biti nešto blaži.
“Ocjenjujemo da bi pad BDP-a u takvim uvjetima, a pod pretpostavkom djelomičnog oživljavanja ekonomije u lipnju mogao pasti u drugom tromjesečju između 20 i 25% na godišnjoj razini u realnim iznosima. Na razini cijele 2020. za sada ostajemo pri procjeni realnog pada od 8,5% na godišnjoj razini pri čemu su prognoze izložene negativnim rizicima”, navode analitičari RBA.
Rast broja nezaposlenih
Predsezona je izgubljena, a procjene pada turističkih prihoda od 60-70 posto prilično su neizvjesne te bi moglo doći do bitno manjeg ostvarenja, dok će se prava situacija na tržištu rada vidjeti tek po isteku Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta. “Najveći doprinos padu doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka dok će se investicije smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti.”
Što se tiče registrirane nezaposlenosti ona je u travnju porasla na 9,4 posto, s 8,6 posto koliko je iznosila u ožujku. “Ovakav obrazac kretanja nije uobičajen jer se, u turistički orijentiranoj ekonomiji, posljednjih godina stopa nezaposlenosti uvijek smanjivala s početkom turističke (pred)sezone što jasno odražava izrazito nepovoljna kretanja koja će se preliti i na ostale grane gospodarstva. Nadalje, godišnja stopa promjene broja nezaposlenih u travnju je po prvi puta nakon prve polovice 2014. zabilježila rast te je iznosila 21,5%. Posljednji dvoznamenkasti godišnji rast evidentiran je u siječnju 2013. godine”, navode analitičari RBA.