Analiza: 100 milijuna radnika morat će promijeniti zanimanje do 2030. godine. Ovi su prvi na udaru
Posebno bi mogli biti traženi radnici sa znanjima vezanim za zelenu ekonomiju, vjetroelektrane, solarne panele...
Nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti budućnost, ali je jasno da se svijet rada mijenja. Promijenio se i unazad dvadeset, trideset godina, a mijenjat će se, naravno i u budućnosti. Posljednjih desetljeća nastao je cijeli niz novih zanimanja, pogotovo u području interneta, pa sada imamo specijaliste za društvene mreže, stručnjake za optimizaciju internetskih stranica za tražilice, dizajnere mobilnih aplikacija. Sva ta zanimanja prije dvadeset godina nisu postojala, a danas ljudi od tih poslova žive – i dobro su plaćeni.
Isto tako, razvoj tehnologije neka zanimanja čini nepotrebnima, pa ona nestaju. Nove tehnologije često izazivaju nesigurnost i strah da će mnogi, danas uobičajeni poslovi, nestati. Da će ih obavljati roboti ili umjetna inteligencija. U posljednje vrijeme pažnju javnosti privlači ChatGPT, relativno novi alat koji se bazira na umjetnoj inteligenciji. Radi se o jezičnom alatu koji može kreirati tekstove koji izgledaju kao da ih je pisao čovjek.
Hoće li nam umjetna inteligencija uzeti poslove?
Mišljenja o tome je li ChatGPT u stanju ukinuti pojedina zanimanja su, po običaju, podijeljena. Dok dio ljudi koji su ga testirali smatra da bi vrlo brzo mogao zamijeniti čovjeka, jer osim tekstova u stanju je pisati i funkcionalne računalne kodove, drugi ga ipak, barem na ovom stupnju razvoja, ipak vide samo kao alat koji čovjeku može olakšati posao, ali ne i u potpunosti zamijeniti.
Nije teško pretpostaviti da bi sustavi bazirani na umjetnoj inteligenciji prvo mogli zamijeniti rutinske poslove koje je najjednostavnije automatizira, poput obrade podataka, korisničke podrške i sličnog. Kao što je i do sada bio slučaj s pojavom novih tehnologija, dok se jedni poslovi gase, drugi, koji ranije nisu postojali – nastaju.
Razvoj tehnologije neke poslove gasi, druge stvara
Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine oko 85 milijuna poslova do 2025. zamijenit će robotizacija, a istovremeno će se u tom procesu kreirati 97 milijuna novih poslova. Gubitnici će, očekivano, biti radnici nižih kvalifikacija.
Osim razvoja tehnologije, neke trendove koji mijenjaju način na koji obavljamo poslove ubrzala je i pandemija, koja je, srećom, iza nas. Prije svega, ojačao je rad na daljinu. Čak i one organizacije u kojima je to bila iznimka, shvatile su da se određeni poslovi, barem dio vremena mogu obavljati na daljinu.
Koji će poslovi biti posebno traženi
Također, ubrzao se razvoj e-trgovine i mnogih drugih usluga koje se mogu pružati putem interneta, poput telemedicine. Čak i U Hrvatskoj, koja obično kaska za globalnim trendovima postoje privatne klinike koje nude usluge virtualne ordinacije i konzultacija s liječnicima na daljinu.
Prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey, koje je obuhvatilo osam velikih ekonomija – Kinu, SAD, Indiju, Veliku Britaniju, Francusku, Španjolsku, Njemačku i Japan – ukupno 100 milijuna radnika morat će promijeniti zanimanje do 2030. godine. Porast će potražnja za radnicima viših kvalifikacija, poput zdravstvenih radnika, STEM zanimanja i slično, dok će opadati potražnja za srednje i niskokvalificiranim radnicima, poput radnika u proizvodnji ili restoranskoj industriji.
Smanjit će se potražnja i za jednostavnijim uredskim zanimanjima. A posebno bi mogli biti traženi oni koji rade poslove vezane za zelenu ekonomiju, vjetroelektrane, solarne panele i slično, s obzirom na to da najrazvijenije zemlja planiraju velika ulaganja na tom području.
Sigurni poslovi oni vezani za pomoć starijim osobama
Većina razvijenih ekonomija suočava se sa starenjem stanovništva, pa nije teško predvidjeti da će i u budućnosti rasti potražnja za medicinskim osobljem, njegovateljima, asistentima u kući i svim ostalim zanimanjima vezanim za pomoć starijim osobama.
S druge strane, vidljivo je da se trgovine sve više automatiziraju, više čak ni u Hrvatskoj nije atrakcija vidjeti samoposlužnu blagajnu, a u svijetu postoje i potpuno automatizirane trgovine, bez osoblja. Iz svega toga je jasno da će se smanjiti potreba za radnicima u trgovini.
Četvrtina radnika radit će i od kuće
Hoće li se u budućnosti raditi od kuće ili u uredu? Odgovor je – kombinirano. Naime, McKinsey je u osam promatranih zemalja analizirao 2000 zadataka u oko 800 poslova te su došli do zaključka da u naprednim ekonomijama oko četvrtine radne snage može raditi od kuće u rasponu od tri do pet dana tjedno.
Naravno, postoje poslovi kod kojih je mogućnost rada na daljinu vrlo mala, a obično se radi o niže plaćenim poslovima koji su na udaru automatizacije. No, hibridni rad, kombinacija rada u uredu i od kuće, za veliki broj radnika postat će uobičajen.