Nekad je nužno odabrati stranu

Analiza: BDP nam je porastao preko 16 posto. Imamo li razloga za optimizam?

Je li rekordan rast BDP-a iznenađenje?

Podaci Eurostata pokazuju da su sličan rast imale i druge zemlje EU, pogotovo one kod kojih turizam ima značajniju ulogu u ekonomiji, pa je tako BDP Španjolske u drugom tromjesečju porastao za 19,8 posto, Francuske za 18,7 posto i Italije za 17,3 posto

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu BDP-a za drugo tromjesečje ove godine koja pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo u odnosu na isto razdoblje prošle godine poraslo za 16,1 posto.

Iako se radi o rekordnom rastu BDP-a, takav skok zapravo nije iznenađenje, s obzirom na to da smo dobar dio vremena od travnja do lipnja prošle godine proveli u lockdownu. Kada je sve zatvoreno, naravno da je ekonomska aktivnost daleko manja, nego kada se (gotovo) sve ponovno otvori.

Španjolska, Francuska i Italija imale veći rast od nas

Podaci Eurostata pokazuju da su sličan rast imale i druge zemlje EU, pogotovo one kod kojih turizam ima značajniju ulogu u ekonomiji, pa je tako BDP Španjolske u drugom tromjesečju porastao za 19,8 posto, Francuske za 18,7 posto i Italije za 17,3 posto. Na razini EU, u drugom tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ostvaren je rast od 13,6 posto.

Također, Hrvatska je u drugom u odnosu na prvo tromjesečje, za razliku od svih ostalih zemalja članica EU, imala pad BDP-a od 0,2 posto, dok je na razini EU zabilježen rast od 2 posto, a na primjer Španjolska i Italija imale su rast od 2,8 i 2,7 posto.

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca dr. sc. Iva Tomić u svom komentaru navodi da su i do sada dostupni podaci o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, robnom izvozu, aktivnosti u građevinskom sektoru itd., upućivali da ćemo u drugom tromjesečju imati dvoznamenkasti rast BDP-a.

‘Rast nije samo zbog izlaska iz lockdowna’

No, Tomić je optimistična i što se tiče bliže budućnosti, i smatra da ovaj rast nije posljedica samo izlaska iz lockdowna.

“Gotovo sve sastavnice BDP-a, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj strani, su rasle i u odnosu na drugo tromjesečje 2019. Jedino izvoz usluga, odnosno turizam, na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj, još uvijek zaostaju za istim razdobljem iz 2019. To nam govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz Covidom obilježene 2020., nego da bi ovaj rast mogao biti održivijeg karaktera”, smatra Tomić.

Ipak, dodaje da će za snažne i održive stope rasta u budućnosti biti potrebno stvoriti “dodatne pretpostavke koje podrazumijevaju reforme unutar javnog sustava što uključuje reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada.“

Erste podigao prognoze

Analitičari odjela istraživanja Erste banke u svom “instant komentaru” danas nakon objave Državnog zavoda za statistiku podigli su prognoze rasta BDP-a na godišnjoj razini.

Navode da bi hrvatsko gospodarstvo moglo imati oporavak brži od očekivanja te smatraju da bi ove godine mogli ostvariti rast od 7 posto, u odnosu na prijašnju prognozu od 5 posto.

Rastu investicije

Predvodnik rasta u drugom tromjesečju, uz osobnu potrošnju bio je i izvoz roba i usluga, ali analitičari Raiffeisen banke posebno ističu nastavak rasta investicija u bruto fiksni kapital.

“Osobito ohrabruje nastavak, ali i ubrzanje povoljnih kretanja kod investicija u bruto fiksni kapital treće tromjesečje za redom. Realna godišnja stopa rasta dosegnula je 18,3%. Zrcali to vjerojatno nastavak pojačane stanogradnju, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima”, navodi se u komentaru analitičara Raiffeisena.