Analiza: Čeka li Hrvatsku veća ekonomska kriza nego što to brojke sugeriraju?
Država će u sljedeće tri godine povećati troškove za 20 milijardi kuna u odnosu na razdoblje prije korone
Prema posljednjim prognozama Vlade objavljenim u Smjernicama za izradu proračuna za sljedeću godinu, hrvatsko gospodarstvo bi ove godine trebalo pasti za 8 posto, što je manje od ranijih očekivanja, a manji bi trebao biti i rast sljedeće godine za koji se očekuje da će biti 5 posto. Not great, not terrible, kako kaže lik u seriji “Černobil”, ali stvarnost bi mogla biti puno lošija od brojki na papiru.
Slijedi li val otkaza?
Brojne globalne kompanije ovih dana najavljuju značajna otpuštanja radnika. Iako hrvatske veće kompanije u tom smislu za sada šute, val otkaza teško da će nas zaobići. Deseci tisuća manjih tvrtki koje su nekoliko mjeseci preživljavale na subvencijama za plaće, gotovo je izvjesno da će do zime morati razmisliti što i kako dalje, a to bi moglo značiti i slanje viška radnika na Zavod za zapošljavanje.
Ugostiteljski sektor, na primjer, i dalje je po velikim pritiskom zbog protuepidemijskih mjera, a porezi i ostali nameti koji idu uz tu vrstu poslovanja ostali su isti. Hrvatska Vlada propustila je razmotriti smanjenje poreza u najpogođenijim sektorima, kao što je to učinila Velika Britanija, koja je za turističke i ugostiteljske usluge smanjila PDV do kraja godine s 20 na samo 5 posto.
Usred krize vlada priča o ukidanju rada nedjeljom
Neobična Vladina ideja usred krize jest i ponovno aktualiziranje zabrane ili ograničavanja rada nedjeljom. Mišljenja o toj temi su podijeljena, čak i među trgovcima. Strana koja je za zabranu rada trgovina nedjeljom uglavnom, koja pokriva dosta široki spektar – od crkve do sindikata – smatra da bi to trebao biti dan za odmor. Da nema nikakve potrebe da trgovine rade nedjeljom jer se sve može kupiti ostale dane.
S druge strane, oni koji smatraju da bi to trebao biti izbor trgovaca, upozoravaju da bi ovakva odluka mogla imati loše posljedice i za same radnike. Bit će manja potražnja za radnicima, možda se stvori i višak, što će značiti manje plaće. Pogotovo je to problematično u ovoj situaciji kada mnogima zbog korone vise otkazi nad glavama.
Bez posla oko 150 tisuća ljudi
Trenutno je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bez posla oko 148 tisuća ljudi. Prošle godine je stopa nezaposlenosti bila 7,6 posto, s tendencijom daljnjeg pada, s obzirom na to da samo imali gospodarski rast te se u više sektora, od turizma do građevinarstva osjećao nedostatak radnika. No, zastoj ekonomije to je promijenio, pa je trenutno stopa nezaposlenosti 9 posto, do kraja godine još će blago porasti i kroz cijelu sljedeću godinu trebala bi se održati na toj razini.
Prihodi od poreza rast će brže od ekonomije
Od 1. siječnja na snagu će stupiti određena porezna rasterećenja – smanjenje poreza na dobit za male tvrtke s 12 na 10 posto i snižavanje stopa poreza na dohodak s 36 posto na 30 posto i s 24 posto na 20 posto. No porezno opterećenje građana i tvrtki će se, barem kako je vidljivo iz očekivanja Vlade o prihodima proračuna, u sljedeće dvije godine povećavati. Porezni prihodi rast će brže od rasta BDP-a.
Porezni prihodi u 2021. godini očekuju se u iznosu od 80,1 milijardu kuna. Nakon toga ide njihov daljini rast te je projekcija za 2022. godinu da će iznositi 84,3 milijarde kuna, što je međugodišnji rast od 5,3 posto. U 2023. godini Vlada očekuje prihode od poreza u iznosu od 87,7 milijardi kuna ili 4 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Za usporedbu, sljedeće godine rast BDP-a će, kao što smo već spomenuli, iznositi 5 posto, 2022. 3,4 posto, a 2023. 3,1 posto. Ovakve stope, od oko tri posto upućuju na to da će Hrvatska i dalje nastaviti zaostajati za zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju daleko dinamičnija gospodarstva.
Kada se pogledaju rashodi proračuna, oni su prošle godine iznosili 139,9 milijardi kuna, a na sličnoj razini su bili i prihodi te je država završila u plusu za oko 50 milijuna kuna. Ove godine došlo je do drastičnog pada prihoda, na 122 milijarde kuna, uz povećanje rashoda na oko 147 milijardi pa se očekuje minus od 25 milijardi kuna.
Rast troškova države nastavit će se i sljedećih godina pa Vlada očekuje da će oni do 2023. premašiti 160 milijardi kuna. To znači da će država u sljedeće tri godine povećati troškove za 20 milijardi kuna godišnje u odnosu na vrijeme prije korone.