Nekad je nužno odabrati stranu

Analiza: Euro rapidno pada u odnosu na dolar. To možda nije isključivo užasna vijest

Što slabljenje eura znači za ekonomiju

FOTO: AFP/Telegram

Ako zbog toga dođe do povećanja potražnje za europskim proizvodima (i uslugama), to će naravno dovesti do veće proizvodnje, veće zaposlenosti i pozitivno utjecati na rast BDP-a

Euro je posljednjih godinu dana u padu u odnosu na američki dolar. Sredinom prošle godine euro je vrijedio oko 1,2 američkih dolara. Sada euro vrijedi manje od jednog dolara, što je najniža razina u posljednja dva desetljeća. Dio hrvatske javnosti zabrinut je zbog takvog razvoja situacije, s obzirom na to da od 1. siječnja 2023. ulazimo u eurozonu i euro i kod nas postaje službena valuta.

Više faktora utjecalo je na ovakva kretanja na deviznom tržištu. Posljednjih mjeseci najvažniji faktor jest agresija Rusije na Ukrajinu. Ekonomija eurozone, naravno, mnogo jače osjeća posljedice rata u Ukrajini, dok su one za SAD gotovo neprimjetne. Također, vrlo visoke cijene fosilnih goriva manje utječu na ekonomiju SAD-a, jer su oni jedan od najvećih proizvođača nafte i plina.

Kapital ide prema SAD-u zbog viših kamata

Na tečaj eura u odnosu na dolar utjecale su i aktivnosti FED-a, odnosno američke središnje banke, koje su ranije u odnosu na Europsku središnju banku počele dizati kamatne stope i to su činile u više navrata.

Zbog viših kamatnih stopa kapital odlazi u SAD, a zbog toga raste potražnja za dolarom. Vjetar u leđa američkom dolaru daje i činjenica da je još uvijek jedina ili glavna globalna valuta, što ulagačima daje dodatni osjećaj sigurnosti u nesigurnim vremenima, pa raste i potražnja za njime.

Pozitivne i negativne strane

Slabljenje neke valute može imati negativne ali i pozitivne strane. Na primjer, mnogi su zagovarali slabljenje kune u odnosu na euro kako bi se ojačao izvoz. Kritičari takve ideje isticali su da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija i da zbog toga slabljenje kune neće pomoći izvozu jer će istovremeno poskupjeti uvozne sirovine. Ali u većim ekonomijama poput eurozone, stvar bi možda mogla funkcionirati

Naime, eurozona je veliki izvoznik. Europski proizvodi, poput globalno poznatih njemačkih automobila, sa slabljenjem eura u odnosu na dolar, postaju jeftiniji, a time i konkurentniji na američkom tržištu. Osim toga, turistička putovanja – što zanima i Hrvatsku – sa slabljenjem eura postaju pristupačnija američkim turistima.

Poskupjet će proizvodi iz SAD-a

Ako zbog toga dođe do povećanja potražnje za europskim proizvodima (i uslugama), to će naravno dovesti do veće proizvodnje, veće zaposlenosti i pozitivno utjecati na rast BDP-a.

S druge strane, poskupjet će proizvodi čija se cijena izražava (i ugovara) u američkim dolarima. Sve što se uvozi iz SAD-a slabljenjem eura u odnosu na američki dolar postaje skuplje za europske kupce, uključujući i sirovine, a to utječe na dodatno jačanje inflacije.

Okretanje europskim proizvodima

Porast cijena smanjuje kupovnu moć građana – za isti iznos mogu kupiti manje nego prije – što može dovesti do smanjenja potražnje za proizvodima i tako negativno utjecati na cijelu ekonomiju. No, unutar toga postoji jedan mogući pozitivan efekt – da se kupci zbog poskupljenja uvoznih (američkih) proizvoda, okrenu proizvodima iz eurozone i tako pomognu jačanju ekonomije.

Očito je da slabljenje eura u odnosu na američki dolar ima i pozitivne i negativne strane. Dok se pozicija izvoznika pojačava jer im proizvodi postaju jeftiniji i time konkurentniji, onima koji uvoze iz SAD-a, zadužuju se ili na međunarodnom tržištu plaćaju sirovine u dolarima, ovakvo kretanje na tržištu ne ide u prilog.