Analiza: Hoće li novi val korone potpuno uništiti hrvatsku ekonomiju?

Razgovarali smo s dr. sc. Ivom Tomić, glavnom ekonomisticom Hrvatske udruge poslodavaca

ZADNJA IZMJENA: lis 28, 2020

Broj zaraženih koronavirusom u mnogim zemljama je u porastu, a s time idu i sve strože protuepidemijske mjere koje bi dodatno mogle otežati ekonomski oporavak, tako da bi ekonomski rast sljedeće godine mogao biti znatno slabiji nego što se očekivalo, nakon ovogodišnjeg rekordnog pada.

Poslovni sektor prilično je pesimističan, što se vidi iz nedavno objavljenog istraživanja konzultantske kuće McKinsey. Njihovo istraživanje provedeno na više od dvije tisuće malih i srednjih tvrtki pokazuje da ih više od pedeset posto, odnosno svaka druga očekuje zatvaranje do rujna sljedeće godine, ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini.

Pomor malih i srednjih poduzeća koja su temelj ekonomije

S obzirom na to da se epidemiološka situacija pogoršava, da mnoge zemlje idu u smjeru postrožavanja mjera, a i veliko je pitanje koliko će sve to skupa trajati, crni scenarij u kojem bi došlo do “pomora” malih i srednjih tvrtki, na žalost, više se ne čini toliko dalekim.

Situacija, naravno, ni u Hrvatskoj nije ništa bolja. Vjerojatno su hrvatske male i srednje firme u još lošijem položaju u odnosu na spomenuto istraživanje u koje su uključeni poduzetnici iz Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Kolika je i u Hrvatskoj važnost malih i srednjih poduzeća pokazuju podaci Financijske agencije iz kojih je vidljivo da ona čine preko 99 posto ukupnog broja poduzetnika, te da zapošljavaju oko tri četvrtine, odnosno gotovo 75 posto radnika. Da su ona ujedno i najpogođenija krizom pokazuje podatak da preko 99 posto korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta čine upravo mikro, mala i srednja poduzeća.

Glavni problem slaba likvidnost

Dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da je malim poduzećima najviše ugroženo poslovanje zbog problema s likvidnošću.

“Upravo je mikro i malim poduzetnicima najviše ugroženo poslovanje zbog problema s likvidnošću. U studiji JP Morgana iz 2016., ocijenjeno je kako polovina svih malih poduzeća ima (gotovog) novca na raspolaganju za manje od jednog mjeseca – 25 % malih poduzeća posjeduje zalihe u blagajni za manje od 13 dana, a medijan svih malih poduzeća iznosi 27 dana. Velike su razlike prema djelatnostima, pa je tako medijan za restorane 16 dana, maloprodaju 19 dana, građevinu 20 dana a poslovanje s nekretninama 47 dana”, kaže Tomić.

Kaže i da za Hrvatsku nema preciznih podataka, ali da dostupne informacije daju naslutiti da je likvidnost poslovanja ponajviše ugrožena upravo malim i srednjim poduzetnicima. “U više je navrata naglašeno kako je proces odobravanja kredita za likvidna i obrtna sredstva usporen i ograničen, dok je s novom (globalnom) epidemiološkom situacijom neizvjesnost poslovanja u svim segmentima dodatno izražena”, kaže Tomić.

Broj stečajeva porastao preko 90 posto

Što se tiče dinamike otvaranja i zatvaranja poduzeća, znakovito je da je broj stečajeva porastao preko 90 posto, a također pad broj novoosnovanih, dok raste broj ugašenih.

“Prema podacima Bisnodea u dosadašnjem dijelu godine broj novostvorenih poslovnih subjekata u što su ubrojana trgovačka društva, obrti i samostalni djelatnici, manji je za 29 posto, a broj ugašenih veći za 10% u odnosu na isto razdoblje 2019. Istovremeno je broj otvorenih stečajnih postupaka bio veći za 91% nego u razdoblju siječanj-listopad 2019.”, kaže Tomić i dodaje da će, ako se ovakva situacija nastavi, narednih mjeseci doći do snažnijeg trenda zatvaranja.

“Još uvijek postoji prostor da se taj trend ublaži, omogućavanjem dodatnih kredita za obrtna i likvidna sredstva, ali i određenim rasterećenjima poslovnog sektora u dijelu davanja prema državi”, upozorava Tomić.

Mjere su uspjele, za sada, amortizirati udar na ekonomiju

Mjere za očuvanje radnih mjesta uspjele su, za sada, amortizirati udar na ekonomiju, tako da nije bilo značajnijeg vala otpuštanja, kada uzmemo u obzir dubinu krize. Podaci HZZ-a pokazuju da je najviše novoprijavljenih koji dolaze iz radnog odnosa, očekivano, bilo iz sektora turizma i ugostiteljstva koji je najpogođeniji krizom.

“U rujnu je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj zaposlenih pao za 3,6%, broj osiguranika za 2,3%, dok je broj nezaposlenih bio veći za 31,2%. U prvih devet mjeseci, pak, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao je za 1,9%, broj osiguranika za 1,2%, a prosječan broj nezaposlenih bio je veći za 15,3%”, posto.

Za sada nije bilo većih otpuštanja

Anketa koja je nedavno provedena među članicama HUP-a iz proizvodnog sektora pokazuje da nije dolazilo do velikih otpuštanja, tek 2,7 posto zaposlenih.

“To nije mnogo, posebno zato što se određeni pad od najmanje 1% mogao očekivati s obzirom na cikličke oscilacije i sezonalni karakter. Poslodavcima nije u cilju otpuštati radnike osim u izuzetnim prilikama, odnosno neprilikama, kojima bi alternativa bila zatvaranje poslovanja pa bi time došlo i do propasti tvrtki, a time i gubitka još većeg broja radnih mjesta”, kaže Tomić i naglašava da je i jedno izgubljeno radno mjesto previše, no da se ipak uspjela spriječiti očekivana jesenska apokalipsa na tržištu rada.

“S obzirom na mogućnost korištenja potpora do kraja ove godine, a i potencijalnu mogućnost produljenja i u idućoj, vjerujem kako će se zadržati i relativno stabilna situacija na tržištu rada. Međutim, same potpore za očuvanje radnih mjesta nisu i neće biti dovoljne. Bitno je imati na umu kako država samo sufinancira iznose plaće, dok je poslodavac i dalje dužan isplatiti razliku do punog iznosa plaće prema važećim propisima. Povrh toga, troškovi radne snage nisu jedini troškovi koje imaju poslodavci, a u uvjetima produljene krize i značajno smanjenog obujma poslovanja nedostaju prihodi koji bi mogli pokriti sve troškove, uključujući i davanja prema državi”, upozorava Tomić.

Novi lockdown dovodi u pitanje funkcioniranje gospodarstva

Čini se da se neće ostvariti ni Vladini planovi o deficitu manjem od tri posto u sljedećoj godini. Naime, s jedne strane i dalje će postojati troškovi sanacije koronakrize, a s druge strane proračun će se i dalje slabije puniti.

“Kako sada stvari stoje, teško je za očekivati da će se ostvariti Vladina projekcija o zadovoljenju Maastriškog kriterija o deficitu državnog proračuna u 2021. ispod 3%. Naime, osim povećanih rashoda zbog saniranja posljedica pandemije COVID-19, tu treba uzeti u obzir i smanjenje prihoda zbog smanjenog obujma poslovanja i potrošnje građana. Ono što je svakako bitno za naglasiti jest da je i u ovim teškim okolnostima bitno nastaviti s poslovanjem jer bi novi lockdown doveo u pitanje ne samo radna mjesta nego i funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva i održivost javnih financija”, zaključuje Tomić.

Marko Repecki
Telegram autor
163 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program