Kako zapravo stoji Podravka u trenutku kad je preuzima Martina Dalić
Hoće li se s dolaskom Dalić priča o izlasku države iz Podravke ponovno aktualizirati?
Martina Dalić prije desetak dana imenovana je predsjednicom uprave Podravke. S obzirom na teret koji sa sobom nosi iz Agrokora, odnosno afere “Borg” radi koje je napustila poziciju potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, radi se o prilično hrabrom – da tako kažemo – potezu premijera Plenkovića.
Očito je, da usprkos tome što država ima tek četvrtinu dionica Podravke, zbog pasivnosti mirovinskih fondova politika i dalje može odlučivati o tome tko će voditi jednu od najvećih prehrambenih kompanija.
Već godinama se priča o izlasku države iz vlasništva
Iako se Dalić u prošlosti pozicionirala kao ekonomistica sklona slobodnom tržištu i ograničenom utjecaju države na gospodarstvo, njeno ponašanje u slučaju Agrokora prilično je odudaralo od tih ideja, pa će biti zanimljivo pratiti u kom smjeru će pod njenim vodstvom ići Podravka.
Već godinama se priča o tome da bi se država trebala riješiti svog udjela. Oni koji zagovaraju potpunu privatizaciju Podravke, smatraju da država nema što raditi u proizvodnji džemova, juha i sličnog, te da je upliv države zapravo uteg razvoju kompanije.
Često su se radile usporedbe s Atlantic Grupom, koja je zadnjih desetak godina, a i ranije, imala znatno brži rast. Iako Podravka nije gubitaš, kao što to često poduzeća pod državnom kontrolom znaju biti, pogotovo ako posluju na otvorenom tržištu, kao što je ovdje slučaj, pretpostavlja se da bi ona mogla ostvarivati znatno bolje rezultate kada bi upravljanje bilo potpuno oslobođeno utjecaja politike.
Tedeschi je za Podravku bio zainteresiran još 2009. godine
Upravo se Atlantic Grupa godinama spominjala kao najozbiljniji kandidat za ulazak u Podravku. Posljednji put je ta priča bila aktualna prije otprilike četiri godine, kada je Emil Tedeschi, čelni čovjek Atlantica rekao da će se javiti na natječaj za kupnju dionica u vlasništvu države, ako on bude raspisan.
Tada je rekao i ono oko čega su gotovo svi suglasni – da država ima preveliki utjecaj u odnosu na postotak dionica koje posjeduje.“Danas država s 25,4 posto udjela ima neproporcionalna prava koja nisu u skladu s preporukama EU-a, možemo reći zlatnu dionicu. Takva je situacija neodrživa, neovisno o Atlantic Grupi”, poručio je Tedeschi u izjavi za HRT 2017. godine.
Atlantic Grupa je u Podravku pokušala ući još 2009. godine kroz kupnju državnog paketa dionica, no tadašnja Vlada na čelu s Jadrankom Kosor je pod pritiskom manjinskog partnera, Hrvatske seljačke stranke, odustala od te transakcije. HSS je, navodno, zbog tog pitanja zaprijetio rušenjem Vlade.
Prošle jeseni pričalo se o dokapitalizaciji
Osim prodaje, jedan od scenarija za smanjenje državnog udjela u Podravci mogla bi biti i dokapitalizacija. Takva priča se pojavila u rujnu prošle godine, kada su lokalni mediji objavili da je Podravka angažirala savjetnike za kupnju Leda, a transakcija je trebala biti financirana dokapitalizacijom od oko 1,5 milijardi kuna.
Plan je navodno bio da država ne sudjeluje u dokapitalizaciji, čime bi njen udio u vlasništvu pao ispod 15 posto.Do toga na kraju nije došlo. Niti je provedena dokapitalizacija, niti je Podravka ušla u krug ozbiljnih kandidata za kupnju Leda.
Hoće li se ponovno priča o prodaji državnog udjela ili dokapitalizaciji aktualizirati u mandatu Martine Dalić, odlučit će, naravno, Plenković.
Najvažnija tržišta za Podravku su zemlje bivše Jugoslavije
Nerevidirano izvješće Podravke za 2020. godinu bit će objavljeno kroz otprilike dva tjedna. Iz ranijih izvješća vidljivo je da najveći dio prihod od prodaje dolazi iz segmenta prehrane i to od vlastitih brendova. U 2019. godini ukupni prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 4,4 milijarde kuna. Od toga je segment prehrane donio 3,45 milijardi kuna, a farmaceutika 955 milijuna kuna.
Za Podravku su najznačajnija tržišta tzv. Adria regije, koju čine zemlja bivše Jugoslavije te Bugarska, Albanija i Grčka. Na tim tržištima ostvaruje preko 3 milijarde kuna prihoda od prodaje. Drugo najznačajnije tržište, je Centrala Europa u koju su uključene Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Rumunjska. Na tim tržištima Podravka ostvaruje prihode od preko 500 milijuna kuna.
U zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama Podravka je 2019. imala prodaju od 466 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci prošle godine Grupa Podravka imala je prihode od 3,3 milijarde kuna, što je bio rast od 2,8 posto u odnosu na godinu ranije. Razdoblje su završili u plusu, neto dobit je iznosila oko 210 milijuna kuna.