Analiza: Koliko će kašnjenje cjepiva ugroziti oporavak hrvatskog gospodarstva
Pogoršanje epidemiološke situacije dovelo je do usporavanja oporavka europskih ekonomija
Problemi s dinamikom proizvodnje cjepiva koje će, prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, kasniti dva mjeseca u odnosu na ranije postavljene ciljeve, može ugroziti oporavak gospodarstva.
Naime, planiralo se da većina stanovništva, oko 70 posto, bude procijepljena do ljeta, što bi omogućilo praktički normalno odvijanje turističke sezone. Kako sada stvari stoje, taj se cilj neće ostvariti, što je posebno problematično za zemlje poput Hrvatske, koje u velikoj mjeri ovise upravo o turizmu.
Njemačka smanjila prognozu rasta
Iako se za 2021. godinu očekivao prilično snažan gospodarski oporavak, pogoršanje epidemiološke situacije koje je započelo početkom posljednjeg tromjesečja prošle godine dovelo je do usporavanja oporavka europskih ekonomija. Vijesti o početku cijepljenja krajem prošle i početkom ove godine donijele su određeno olakšanje, no sada je jasno da put do potpunog oporavka neće biti kratak.
Tako je njemačka Vlada revidirala svoja očekivanja gospodarskog oporavka, te bi prema njihovim najnovijim prognozama BDP ove godine trebao porasti samo tri posto, dok bi se na pretkriznu razinu trebao vratiti tek 2022. godine. U listopadu prošle godine njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier objavio je da u 2021. očekuju rast od 4,4 posto.
I prvo tromjesečje ove godine donosi pad
U najnovijem broju RBAnaliza, Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke navodi da pokazatelji četvrtog tromjesečja za Hrvatsku također upućuju na usporavanje rasta, ali da je odgoda primjene još strožih protuepidemijskih mjera spriječila potencijalno veći negativni utjecaj na gospodarsku aktivnost.
“Ipak, i posljednje tromjesečje 2020., i prvo tromjesečje 2021., donijet će nastavak realnog godišnjeg pada BDP-a. U oba razdoblja, kao i prethodnih mjeseci, nepovoljna kretanja bit će predvođena padom izvoza usluga i potrošnje ili sa strane ponude djelatnostima vezanim uz ugostiteljstvo, turizam i prijevoz”, navodi Živković Matijević.
Udar krize na potrošnju ublažen državnim potporama
Udar krize na potrošnju uvelike je ublažen potporama za očuvanje radnih mjesta te novim poreznim izmjenama kroz koje je provedeno djelomično porezno rasterećenje. Osim toga, nastavak građevinske aktivnosti i obnova potresom pogođenih područja, koja će dijelom biti financirana i sredstvima iz EU fondova, sugeriraju da bi ove godine mogli imati relativno snažan rast investicija.
Što se tiče optimizma vezanog za početak cijepljenja, kao što je već spomenuto, tu treba biti oprezan, jer je, pogotovo kada se uzme u obzir kašnjenje cjepiva, teško prognozirati kada bi epidemija mogla biti obuzdana, i na kojoj će razini ove godine biti turistička sezona.
Trebat će nam dvije, tri godine da se vratimo na razinu iz 2019.
“Ostaje također činjenica da je Hrvatska jedna od najpogođenijih država u EU te da će i uz ovakve prognoze trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019.”, navodi Živković Matijević.
Početak oporavka analitičari Raiffeisena očekuju najranije prema kraju prvog tromjesečja 2021., ali bi trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine. “Oporavak će se naslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU fondova”, navodi se u analizi.
Oporavak neće riješiti strukturne probleme zbog kojih zaostajemo
No, analitičari RBA upozoravaju da rast BDP-a koji se ipak očekuje ove godine, neće otkloniti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni.
“Snažnije institucionalno okruženje kroz jačanje efikasnosti i kvalitete javnih usluga te jačanje vladavine prava nužan su preduvjet za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja te općenito za održiv rast i razvoj. U suprotnom, Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i bivati ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove”, upozorava se u analizi.