Biznis & tech

Analiza: Korona nas je dosad koštala 21 milijardu kuna, što možemo očekivati?

Novi lockdown si ne možemo priuštiti

09.06.2020., Zagreb - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Maric sudjelovao je iz Nacionalne i sveucilisne knjiznice na videokonferenciji ministara financija drzava clanica EU. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL/EU2020HR
FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL/EU2020HR

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je izjavio da je trošak pandemije za proračun oko 21 milijardu kuna. U taj je iznos uračunat pad prihoda od poreza i doprinosa te mjere pomoći gospodarstvu, kao i pojačani troškovi zdravstvenog sustava.

Da je korona devastirala proračun vidljivo je iz preliminarnih podataka Ministarstva financija za prvih šest mjeseci, koji pokazuju da su prihodi proračuna iznosili 60,4 milijarde kuna, a rashodi 77,1 milijardu kuna, što daje manjak od 16,7 milijardi kuna.

Prema nedavno objavljenoj procjeni BDP-a ekonomija se u drugom kvartalu smanjila za 15,1 posto, što i ne čudi s obzirom na gotovo dvomjesečni lockdown zbog kojeg su ograničene mnoge djelatnosti. Hrvatska ekonomija je u posebnom riziku kada su ovakvi poremećaji u pitanju, zbog visokog udjela turizma u BDP-u, pa joj ograničenja putovanja nikako ne idu u prilog.

Troškovi su bili neizbježni

Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca kaže da će država, nakon tri godine suficita, ove godine imati značajan minus u proračunu, ali smatra da su troškovi, s obzirom na okolnosti, bili neizbježni.

“Bez sudjelovanja države u nošenju s ovom krizom situacija u gospodarstvu bi zasigurno bila znatno lošija. To prije svega mislim na masovno povećanje broja nezaposlenih bez potpora za očuvane radnih mjesta koje je u razdoblju ožujak-svibanj koristilo više od jedne trećine zaposlenih, ali i i stečajeva i gašenja poduzeća bez kredita za likvidnost i obrtna sredstva što bi se onda povratno negativno reflektiralo i na javne financije s još manjim priljevom prihoda ali i potencijalno većim izdacima. Na primjer, za naknade za nezaposlene, socijalu i slično”, kaže Tomić.

Smatra i da su, osim očuvanja radnih mjesta, potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pomogle i održavanju potrošnje, što je najveća stavka hrvatskog BDP-a. “Kroz PDV se jedan dio toga vratio i u proračun. Slično vrijedi i za druge oblike pomoći gospodarstvu jer samo očuvanjem poslovanja država može očekivati da će ti poslodavci doprinositi uplatama u proračun.”

Ne znamo koliko će kriza trajati

No, upozorava i da je još uvijek neizvjesno koliko će kriza trajati, odnosno, kada će se gospodarstvo vratiti na pretkriznu razinu, pa smatra da je moguće da će Vlada i u nadolazećem razdoblju imati dodatne troškove kako bi pomogla gospodarstvu ali i ojačala zdravstveni sustav.

“Uz smanjen priljev prihoda u proračun zbog smanjene gospodarske aktivnosti, to bi moglo bi dodatno pogoršati stanje javnih financija u vidu povećanja deficita proračuna i udjela javnog duga, što se onda reflektira i na zadovoljavanje uvjeta za ulazak u eurozonu”, kaže Tomić.

U budućnosti povećanje poreza?

Sve to moglo bi imati dugoročne posljedice. Naime, dugove koji sada nastaju, trebat će u budućnosti vraćati, tako da nije isključeno da bi moglo doći do odustajanja od poreznog rasterećenja ili čak uvođenja novih ili povećanja postojećih poreza.

“Najavljeno porezno rasterećenje za iduću godinu sigurno će se provesti jer u ovoj situaciji ono čak može ‘pomoći’ proračunu rastom potrošnje; međutim, vrlo je upitno koliko će biti prostora za značajnija rasterećenja u budućnosti nakon povećanih izdataka tijekom koronakrize”, kaže Tomić i podsjeća da se takva rješenja spominju i na razini EU.

“Čak su se i čelnici EU-a složili oko načina reforme sustava vlastitih sredstava kako bi se otplatio zajam vezan uz Next Generation EU pa se, između ostalog, navodi namet vezan uz plastični otpad koji će se primjenjivati od 2021., granična prilagodba emisije ugljika i takozvani digitalni namet koji bi se trebali uvesti do 2023., a spominje se i mogućnost uvođenja poreza na financijske transakcije.”

Novi lockdown si ne možemo priuštiti

Sve se češće mogu čuti mišljenja da je reakcija na pandemiju bila pretjerana, da se nije trebalo ići s tolikim ograničenjima. Sjećamo se, na primjer, da je jedno vrijeme bilo zabranjeno kretanje između lokalnih jedinica, što je znatno otežalo život i poslovne aktivnosti. Danas se govori da novog lockdowna neće biti iako su brojke o zaraženima koje svakodnevno slušamo lošije nego tada.

“Naravno da danas o mjerama ograničavanja gospodarskih i društvenih aktivnosti u razdoblju ožujak-svibanj gledamo drugačije i vjerojatno bismo se svi mogli složiti da su neke od uvedenih mjera u tom trenutku bile prerestriktivne. Međutim, onda nismo znali puno toga što danas znamo, kako o samoj bolesti tako i o reakciji gospodarstva na uvedene mjere. Ipak, rekordan pad BDP-a u drugom tromjesečju jasno pokazuje da si takav lockdown više ne možemo priuštiti”, zaključuje Tomić.

 

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu