Analiza kroz brojke: Kako su neke od najvećih hrvatskih kompanija preživjele proljetni lockdown i lošu turističku sezonu

Kompanije na Zagrebačkoj burzi objavile su rezultate za prvih devet mjeseci ove godine

FOTO: Pixsell/Tomislav Metelko/Maistra

Kompanije koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi objavile su rezultate za prvih devet mjeseci.

Iz njih je vidljivo kakav je utjecaj na njihovo poslovanje imao proljetni lockdown ali i značajan pad turizma u odnosu na prethodne godine.

U nastavku analiziramo stanje nekih od najvećih kompnija u Hrvatskoj.

Adris: Zbog pada turizma prihodi smanjeni 19 posto

Jedna od najvećih hrvatskih kompanija, Adris, koja se nakon prodaje duhanskog biznisa fokusirala na turizam, kroz Maistru, i financije kroz Croatia osiguranje, u prvih devet mjeseci ove godine imala je ukupne prihode od 3,88 milijardi kuna, što je za 19 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prihodi od prodaje pali su im za 23 posto, na 3,36 milijardi kuna. No, usprkos prilično oštrom padu prihoda, uspjeli su sačuvati pozitivan rezultat te im je konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila 604 milijuna kuna, a neto dobit 104 milijuna.

U Adrisovom izvješću navodi se da su poslovne aktivnosti bile usmjerene na likvidnost i optimalizaciju troškova s ciljem očuvanja financijskog potencijala i dugoročne održivosti. “U skladu s padom prihoda od prodaje roba i usluga, smanjen je i upravljiv dio troškova za više od 400 milijuna kuna, te, uz smanjena ulaganja za 200 milijuna kuna, sačuvana je likvidnost u iznosu od 600 milijuna kuna”, stoji u izvješću Adrisa.

Maistra: na oko 40 posto prošlogodišnjih rezultata prodaje

Turizam je u cijelom svijetu jedan od najpogođenijih sektora, pa tako i na Mediteranu. Hrvatska je što se tiče pada turizma još relativno dobro prošla, te je dosegnuto otprilike 50 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu. Najviše je stradao kongresni turizam, s obzirom na to da su otkazana gotovo sva okupljanja te vrste, a snažno su pogođene i avio destinacije, poput Dubrovnika i Zagreba.

U Maistri, turističkom dijelu Adrisa, investicije su, kako bi se očuvala likvidnost, smanjene za oko 50 posto. Realizirano je oko 200 milijuna kuna investicija, što se uglavnom odnosi na povećanje kvalitete proširenje dodatnih sadržaja i podizanje kvalitete dodatnih sadržaja u kampovima Koversada i Amarin. Maistra, uključujući i dubrovački hotel Hilton, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je prodaju od 619 tisuća jedinica, što iznosi 43 posto ostvarenja u istom razdoblju prošle godine.

Prihod od prodaje u prvih devet mjeseci iznosili su nešto više od 400 milijuna kuna, dok su u trećem kvartalu bili na razini od oko 400 milijuna kuna, što pokazuje da je glavnina prihoda ostvarena u visokoj sezoni – srpnju i kolovozu.

Valamar: samo trećina prošlogodišnjih prihoda

Valamar, najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, pretrpjela je prilično snažan udarac zbog zatvaranja i ograničenja putovanja koja su uvedena radi suzbijanja pandemije. U prvih devet mjeseci na razini Grupe Valamar Riviera ostvareni su ukupni prihodi u visini od 673 milijuna kuna, odnosno samo 33 posto ukupnih prihoda ostvarenih u istom razdoblju prošle godine.

Nakon lockdowna koji je trajao praktički do kraja svibnja, Valamar je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza postupno otvorio 24 hotela i ljetovališta te svih 15 kampova u osam jadranskih destinacija te, kako navode u izvješću, nije zabilježen niti jedan slučaj prijenosa zaraze.

Iako je turistička sezona za Valamar krenula relativno dobro, nakon što je tijekom kolovoza više država iz kojih je glavnina njihovih gostiju – Italija, Slovenija, Austrija, Nizozemska i djelomično Njemačka – izdalo upozorenja i ograničenja putovanja, onemogućen je turistički promet prema Hrvatskoj što je uzrokovalo snažan pad u drugom dijelu kolovoza i posezoni.

U prvih devet mjeseci Valamar je imao 2,2 milijuna noćenja i pozitivnu dobit prije poreza, kamata i amortizacije ( EBITDA) u iznosu od 175 milijuna kuna. Zbog svega navedenog, Valamar je u prvih devet mjeseci imao negativan rezultat neto dobiti. Završio je u minusu od 293 milijuna kuna.

Arena: pad prihoda od 67 posto

Rezultati turističke kompanije Arena početkom godine bili su u skladu s očekivanjima, čak je broj rezervacija bio veći u odnosu na prošlu godinu. No, umjesto novih rekorda, pandemija je kao i kod svih ostalih koji posluju u turizmu i ovdje ostavila duboki trag.

Prihodi Arene u prvih devet mjeseci pali su za gotovo 67 posto u odnosu na prošlu godinu. Iznosili su 229 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine bili na razini od 689 milijuna kuna. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije također je snažno pala – s prošlogodišnjih 249 milijuna kuna, na svega 18,6 milijuna.

Prihodi od smještaja pali su za 67,3 posto, na 186,4 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu kao rezultat prepolovljenog stupnja popunjenosti kapaciteta na 27,1% i pada prosječne cijene smještaja za 9,5 posto, od 539,5 kune. To se reflektiralo na prihod po raspoloživoj sobi od 146,5 kuna, čime je niži za 55,6% u usporedbi s prošlom godinom.

Podravka: rast neto dobiti od 8 posto

Za razliku od turističkih kompanija, prehrambeni sektor je daleko otporniji na ovaj tip krize, pa je tako Podravka u prvih devet mjeseci, usprkos problemima uspjela ostvariti rast poslovanja. Neto dobit Grupe Podravka u promatranom razdoblju iznosila je 210,1 milijun kuna što je rast od 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi od prodaje u Podravci su porasli za 90,1 milijun kuna te su iznosili nešto više od 3,3 milijarde kuna. U postocima to je rast od 2,8 posto u odnosu na godinu ranije. Na kretanje prihoda od prodaje utjecao je rast oba poslovna segmenta – prehrane i farmaceutike.

Segment Prehrane ostvario je 2,6 milijardi kuna prihoda od prodaje što predstavlja povećanje od oko 69 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. U ovom segmentu najveći rast u iznosu od 58 milijuna kuna ostvaren je kod poslovnog programa Kulinarstvo te kod poslovnog programa Dječja hrana, slastice i snack u iznosu od 20,8 milijuna kuna. Također, značajan rast prihoda od prodaje ostvaren je i kod poslovnog programa Mesni proizvodi, jela i namazi u iznosu od 16,9 milijuna kuna, te kod poslovnog programa Riba za 14 milijuna kuna.

Što se tiče drugog segmenta – farmaceutike, ona je ostvarila 708,9 milijuna kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 20,7 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije. Kategorija Bezreceptni program ostvarila je rast prihoda od prodaje u iznosu od 10,6 milijuna kuna.

INA: u gubitku od milijardu kuna

Naftne kompanije prilično su stradale zbog pada potražnje za naftom i naftnim derivatima- INA je u prvih devet mjeseci ove godine imala gubitak nešto veći od milijardu kuna. Prihodi INA-e od ugovora s kupcima u promatranom razdoblju pali su za 32 posto, na 11,2 milijarde kuna, dok su prihodi iz osnovne djelatnosti smanjeni za 33 posto, na 11,5 milijardi kuna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Gubitak iz osnovne djelatnosti iznosio je 1,19 milijardi kuna, dok je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarena dobit od 942 milijuna kuna. INA je tijekom ove godine u određenim segmentima provodila restrukturiranje poslovanja.

Inina tvrtka kćer Crosco, koja se bavi bušenjem nafte i održavanjem bušotina, smanjivala je broj radnika, za nekoliko stotina. Slična situacija bila je i u STSI-ju koji se bavi održavanjem rafinerija, benzinskih postaja i sličnim poslovima, gdje su se spominjali otkazi za oko 80 radnika.

Hrvatski telekom: pad prihoda za 221 milijun kuna

Koronakriza negativno je utjecala i naposlovanje Hrvatskog telekoma. U prvih devet mjeseci ukupni prihodi smanjeni su za 221 milijun kuna, odnosno 3,9%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjenje prihoda uzrokovano je manjom realizacijom prihoda od pokretnih telekomunikacija za 175 milijuna kuna, odnosno 6,7 posto, prihoda od nepokretnih telekomunikacija za 138 milijuna kuna, odnosno 5,5 posto i raznih prihoda za 11 milijuna kuna, odnosno 93,5 posto, a pad je djelomično neutraliziran većim prihodima od sistemskih rješenja koji su porasli za 103 milijuna kuna, odnosno 18,3 posto.

“U devet mjeseci 2020. EBITDA nakon najmova smanjila se za 178 milijuna kuna, odnosno 8,0%, zbog smanjenja zabilježenog kako u HT Grupi u Hrvatskoj (164 milijuna kuna, odnosno 7,9%) tako i Crnogorskom Telekomu (14 milijuna kuna, odnosno 8,4%), ponajprije kao rezultat transakcije povezane s EvoTV-om u prvom tromjesečju 2019. i učinka pandemije bolesti COVID- 19. Ako se isključi jednokratna transakcija povezana s EvoTV-om u prvom tromjesečju 2019., EBITDA nakon najmova bila je manja za 5,4%. Marža EBITDA-e nakon najmova iznosila je 37,5%.”, navodi se u izvješću.

Neto dobit smanjila se za 118 milijuna kuna, odnosno 17,5 posto. Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su nešto više od 1.2 milijarde kuna i bila su veća za 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.